Prvi zamjenik predsjednika uprave Sberbanka Maksim Poletajev prvi put za jedan medij iznosi svoj odnos i pregovore s obitelji Todorić posljednjih mjeseci, prije otkrića da kompanija ima problema, odnosno da su mu dugo lagali prezentirajući mu nepotupne bilance.
Izgubili su povjerenje, a ono je temelj za nastavak spašavanja. Zato i razmišljaju o tužbi protiv obitelji. Održao je tada Poletajev dva sastanka s potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić, nakon čega je pokrenuto donošenje zakona. Sberbank je oprezan u novom financiranju, traži jamstvo da će se novoodobrena sredstva vratiti, te bolju suradnju s izvanrednom upravom i Vladom, koja je uspješno započeta na sastanku s premijerom Plenkovićem u ponedjeljak.
Herman Gref je u petak izjavio da je Sberbank nezadovoljan procesom u Agrokoru. Slično ste u ponedjeljak poručili premijeru Plenkoviću. Kako ocjenjujete sastanak? Ima li napretka u komunikaciji koji ste tražili?
Razgovor je vrlo bitan i mogu reći da smo imali otvoren dijalog. Premijeru sam jasno rekao kakva je naša pozicija. Prva zamjerka odnosi se na profesionalnost tima koji vodi proces, što je bitno s obzirom na vrlo jaku konkurenciju trgovačkih lanaca. Važno je znati da je potrebno na tom području imati menadžment koji ima iskustva u tom segmentu u ovom važnom razdoblju za kompaniju. Izgleda da toga sada nema u Agrokoru. Nema dobre organizacije vezane uz tekuće poslovanje. Mislim da bi tim u Agrokoru morao provesti najbolju praksu u segmentu maloprodaje i jedino tako mogu poboljšati trenutačno stanje. Druga izjava prema premijeru vezana je uz novi dug jer želimo imati transparentan proces. Zašto kompanija treba toliki novac? Naša procjena pokazuje da Agrokoru treba manje novca za likvidnost i da treba pronaći jeftiniji način financiranja kompanije nego što je kroz roll up. Trenutačni prijedlog roll-up za nas nije prihvatljiv jer smo mi najviše izloženi, za 1,1 milijardu eura. Želimo i veći stupanj međusobnog povjerenja vezanog uz dobivanje informacija, komunikaciju, povjerenje i reakciju od nas ili vaše Vlade i g. Ramljaka. Rekao bih da je sastanak bio veoma produktivan jer smo počeli slušati jedni druge.
U toj situaciji kakva je sada – hoćete li sudjelovati u daljnjem kreditiranju ili to ovisi o svemu što ste naveli?
Imali smo vrlo malo vremena da nađemo rješenje za novi kredit. Sjetite se, g. Gref je rekao da nećemo financirati dok ne postignemo novi stupanj suradnje. Novac ćemo dati kada ćemo biti sigurni da će novi kredit biti vraćen. Kao što znate, mi smo dali velik novac Agrokoru.
Tražite bolju suradnju jedino s g. Ramljakom ili i s našom Vladom?
Nakon što je donesen lex Agrokor, država je preuzela odgovornost za kompaniju. U ovom trenutku odgovornost nije samo na kreditorima, nego i na Vladi, i to sam poručio g. Plenkoviću. Proces restrukturiranja je na početku, ali odsad tražimo više komunikacije te da bude bolja. Još nismo sigurni može li izvanredna uprava oporaviti kompaniju. A to nam je veoma bitno jer želimo nastaviti s poslovanjem u Hrvatskoj.
Kao što ste rekli, želite znati kako i kamo će se plasirati svaki potencijalni novi kredit?
Naravno, želimo znati točno za što će se svježi novac koristiti.
Smatrate li da je posljednji kredit premalo bio usmjeren u razvoj same kompanije, što je uostalom jamstvo da će se novac vratiti?
Mi nismo dobili jasnu informaciju kako je posljednjih odobrenih 80 milijuna eura potrošeno.
Je li i dalje zahtijevate da vam se posljednjih 100 milijuna eura odobrenih u veljači prizna kao super senioriti status?
Sjećate se, tih 100 milijuna eura dali smo Agrokoru točno prije donošenja lex Agrokor. Taj je novac potrošen za plaćanje dobavljača, poreza i plaća. To je Vladi i Saboru dalo prijeko potrebna dva tjedna da bi takozvani lex Agrokor postao zakonom. Zato bi to priznanje za Sberbank bio jednostavno čin dobre volje.
Govorite o potrebnom operativnom biznisu, no na kraju opet sve završava na financijama?
Da, slažem se s vama. Ali pitanje je za što točno i kako će se novac potrošiti. Budemo li imali te odgovore, moći ćemo početi pregovarati o novom financiranju. Ako ne, to bi moglo postati opasno za sve uključene u proces.
Jeste li zadovoljni zakonom o Agrokoru ili smatrate da se moglo pomoći Agrokoru na drugi način, iako je to bilo gotovo nemoguće, s obzirom na to da je stečaj bio praktički jedina opcija?
To je vaša odluka unutar države. Razumijem da država do slučaja Agrokor nije imala sličan problem i da je to za nju bio šok. Ne smijemo zaboraviti – do jučer je Agrokor bio primjer velike i uspješne kompanije u regiji. Lex Agrokor bio je odgovor na taj problem. Zato se sada na to moramo fokusirati.
Prije donošenja zakona moglo se čuti da ste htjeli svoju osobu u upravi Agrokora? Stojite li i dalje pri toj želji ili vam je samo važno da postoji stručan tim koji je otvoren za komunikaciju, što, kako ste rekli, nedostaje?
Komunikacija je bitna, ali ne tražimo samo to. Riječi, u nekim slučajevima, ne znače ništa. Mi želimo vidjeti aktivnosti koje će oporaviti kompaniju. Kako? Mi možemo pomoći. Bili bismo sretni da možemo sudjelovati u kreiranju novog strateškog plana. Vidjeli smo plan likvidnosti, ali nam je potrebno više pojašnjenja na područjima svih planova. Imamo veliko iskustvo, ja sam u Sberbanku 22 godine, imao sam puno sličnih slučajeva u Rusiji i Europi i znam kako mogu pomoći. Sudjelovali smo u uspješnom restrukturiranju tvrtki kao što su Mechel i UTair. Ali tražimo povjerenje. Na kraju dana, samo profesionalci kojima vjerujete mogu pokrenuti kompaniju i zadovoljiti sve dionike.
Osobno ste sudjelovali u odobrenju posljednjeg kredita staroj upravi od 100 milijuna eura u veljači kada je već na vidiku bila loša situacija?
Nismo znali da je situacija tako loša. Vidjeli smo izvješće s omjerom duga i EBITDA od 5,5 što nije loše za kompaniju poput Agrokora. Ante Todorić došao je u Moskvu i tražio hitan sastanak. Ja nisam zadužen za međunarodno poslovanje, nego za poslovanje u Rusiji. Ali veći dio duga Agrokora knjižen je u bilanci u Rusiji. U studenome prošle godine imali smo plan za IPO Agrokora. Bio sam šokiran kada sam vidio koliko novca Agrokor treba. Pitao sam ga zašto? Rekao mi je da postoji rupa, pokazao svu dokumentaciju i tražio 100 milijuna eura kojim bi se pokrile obveze za poreze, plaće i dobavljače. Obveze po mjenicama nisu bile knjižene u bilancama, što se pokazalo velikim problemom. Razgovarali smo puno s VTB bankom i dogovorili da će svaka dati pola iznosa. U konačnici, zbog kratkoće vremena, samo je Sberbank dao 70 milijuna eura u prvom krugu, a u drugom 30 milijuna eura, nakon što smo provjerili obveze za dobavljače i poreze. Vjerovali smo da smo tim hitnim financiranjem jako pomogli kompaniji. Prije nego što je odobreno 30 milijuna eura, razgovarao sam izravno s Todorićima, s ocem i sinom. I rekao sam im: Hej, dečki, kako je to moguće... Imate pet milijardi eura prihoda, a ne možete naći 40 milijuna eura? To mi je bilo jako čudno. Nakon toga shvatio sam da nemamo pravu sliku o situaciji u kompaniji. Naš ekspertni kreditni tim iz središnjeg ureda u Moskvi (tim iz našeg kreditnog odbora) došao je u Agrokor i oni su nas informirali da je kompanija loše već dulje vrijeme. Doda li se tome i priča s mjenicama..., shvatili smo da je potreban sastanak i s visokopozicioniranim predstavnikom u Vladi. Dva puta smo se sastali s potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić.
Znači, cijelo vrijeme ste s obitelji radili uz veliko povjerenje. Jeste li ikada imali sličnih situacija?
Da, imali smo povjerenje, ali to je gotovo. Možete s nekim rješavati/pregovarati o kompleksnim slučajevima restrukturiranja dulje vrijeme te se nakon nekoliko godina složiti. Imamo sličnih slučajeva poput ovoga, ali uz povjerenje se rješenje za nekoliko godina može naći.
Nakon lošeg iskustva koje ste imali s obitelji Todorić, jeste li izgubili i povjerenje u našu zemlju?
Nikako. Mi volimo Hrvatsku. Ovdje imam puno prijatelja i provodim odmor s obitelji u vašoj predivnoj zemlji, obožavam Istru. Hrvati su vrlo otvoreni i susretljivi ljudi.
Nedavno su nam iz Moskve stizale poruke o potencijalnim tužbama... zašto i protiv koga?
Za posljednjih 100 milijuna eura imali smo kolateral i znali smo da je obitelj svjesna situacije u kompaniji. Lagali su nam, dali nam krive informacije, to nije u redu. Zato imamo različite poglede na odgovornost i uloge. Što se tiče obitelji, ne isključujem da će doći do tužbe, o ostalom je još prerano govoriti. Ruska uzrečica kaže: bolje mršav kompromis nego debela tužba. Pokušat ćemo naći najbolje rješenje za sve.
Je li Rusija kao država uključena u odluke o Agrokoru jer znamo da je država zapravo i većinski vlasnik? Ima li u tome geopolitičkih interesa?
Imamo punu odgovornost prema dioničarima, ali država nije jedini dioničar – 51% vlasništva pripada našoj središnjoj banci jer smo mi od početka zapravo bili štedna banka, imali smo kontrolu štednje u Rusiji, 49% vlasništva je tzv. free float, većina se odnosi na američke, britanske, kanadske i ostale fondove, tako da smo međunarodna banka. Vjerujte, nema političkih problema vezanih uz Agrokor. Radi se o čistom biznisu, kao kreditori samo želimo svoj novac natrag. Poslujemo u mnogim zemljama izvan Rusije na potpuno komercijalnim tržišnim osnovama te je tako i ovdje u Hrvatskoj. Imamo uspješnu lokalnu banku s punom ponudom bankarskih produkata i usluga, a lokalna uprava na čelu s Mariom Henjakom uživa naše puno povjerenje. Što se tiče priča o političkim utjecajima – mislim da se radi o igrama. Kada izjavite da želite natrag svoj novac, ti igrači kažu – to je politika ruskog utjecaja. Vjerujte mi, mi ne poslujemo tako, a poslujemo na mnogo tržišta, i to vrlo uspješno. Mi smo banka i bavimo se bankarstvom, ne želimo preuzeti Agrokor i ne bavimo se time.
pa tužite ih i mi bi da nam pravosuđe radi normalno kod nas mogu samo gulit krumpire kao čobanković nitko u zatvor nejde