strategija

O kreditima će se učiti i u školskim klupama

Autor Marko Špoljar

29. 01. 2015. u 00:23 5 komentara 205 prikaza

Vlada donosi plan za financijsko opismenjavanje potrošača. Provodit će se kroz redovito obrazovanje

Vrlo niska razina financijske pismenosti hrvatskih građana koju je u fokus javnosti doveo problem dužničkog ropstva mnogih građana koji su stambene kredite uzeli u švicarskim francima ponukala je Vladu da izradi Prijedlog nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine.

Cilj strategije koja će biti donesena na današnjoj sjednici Vlade sveobuhvatno je financijsko opismenjavanje svih građana – od djece predškolske dobi do osoba starije životne dobi.

Financijsko obrazovanje provodit će se i u okviru formalnog, redovitog obrazovanja. Za provedbu ove mjere Vlada će zadužiti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Agenciju za odgoj i obrazovanje.

>> Svjetska banka: Zaštita potrošača i financijska pismenost sve važnije

>> 'Financijska pismenost ne može riješiti problem regulacije bankarskog sustava'

hollywoodska priča

Prepoznajete ga? Kao izbjeglica došao iz Banje Luke u Hrvatsku, a danas je težak milijune eura

Hrvatska kreće u spašavanje sezone: Sredinom travnja počinje velika akcija

FINANCIJSKA EDUKACIJA

Važnost kreativnog pristupa u financijskom obrazovanju mladih

Ključne riječi obrazovanje škola kredit franak švicarci financijska pismenost

Pratite nas

Podijelite članak

Kružno gospodarstvo

U Jadranu više od 300.000 čestica plutajuće morske plastike

Pretplatite se

U svakom dijelu svijeta listajte Večernji list uz e-novine!

Pretplatite se sada!

Pogledaj sve komentare

Komentari 5

Vrazje Vjestice:
to bi trebao biti sastavni dio nastavnog programa građanskog odgoja. obzirom da se u poslu često susrećem s ljudima koji moraju podići kredit, naslušam se takvih blesavih pitanja da se pitam da li ti ljudi uopće znaju zbrojiti 2 i 2.
Neron:
Ako ništa drugo, svatko je imao izbor ne uzeti kredit. Istina je da su ljudi mogi uzeti kredit i u eurima (mislim da je bilo i kredita u kunama) no takvi su krediti bili s većom kamatom, odnosno, za istu ... prikaži još! ratu kredita se dobivala manja glavnica, pa su se mnogi odlučili za švicarce. Uglavnom su ljudi tako računali, rijetki su bili oni kojima je bila važno da rata, koliko je to moguće, uvijek bude ista. S druge strane tvrditi da banke nisu računale na rast franka je laž jer da su očekivale da će franak biti stabilan koliko i euro, tada bi i kamate na kredite u francima bile otprilike kao i kamate na kredite u eurima. Mislim da ni banke nisu računale da će franak toliko rasti. U tvom postu je odgovor na pitanje - kažeš: "navučeš narod kao povoljnim kreditom...". Da je narod bio financijski obrazovaniji, ne bi ga nitko mogao navući. Osobno sam mišljenja da je najbolji lijek protiv SIDE apstinencija i vjernost, pa tek onda kondom. Slično i ovdje: najbolji lijek protiv dužničkog ropstva jest neuzimanje kredita. Ako je baš neophodno uzeti kredit, on mora biti u skladu s mojim financijskim mogućnostima, a ne samo u skladu s mojim financijskim željama. Da, za takvu procjenu potrebno je određeno znanje jer kako mogu znati da li mi je kredit dohvatljiv ako ne znam što je interkalarna kamata ili "grace period", ili...?
chupakabra:
oće u školskim klupama sjediti i bankari ili će u remetinec?