Isaac Herzog novi je, 11. predsjednik Izraela i nasljednik Reuvena Rivlina. Političara lijevog centra predsjednikom je jučer imenovao izraelski parlament Kneset.
Funkcija predsjednika u Izraelu nosi i ulogu jačanja jedinstva između etničkih i vjerskih skupina. Herzog je pobijedio rivalku Miriam Peretz, majku dvojice izraelskih vojnika koji su poginuli u borbi, s 87 glasova u odnosu na 26.
I otac mu bio predsjednik
Prvi put izabran u parlament 2003., Herzog je vodio laburiste i bio na nekoliko funkcija u koalicijskim vladama. Posljednja funkcija bila mu je na čelu Židovske agencije za Izrael koja promovira imigraciju u zemlju. Herzog predsjednikom postaje nakon eskalacije sukoba između izraelskih snaga i palestinskih militanata u Gazi, kao i nasilja između dviju etničkih skupina na ulicama izraelskih gradova.
– Ključno je, doista ključno, liječiti otvorene rane koje su nedavno otvorene u našem društvu – rekao je Herzog u Knessetu pri imenovanju.
– Moramo obraniti međunarodni položaj Izraela i njegovo dobro ime u obitelji nacija, boriti se protiv antisemitizma i mržnje prema Izraelu i sačuvati temelje naše demokracije – dodao je.
Odvjetnik po struci, 60-godišnji Isaak Herzog sin je pokojnog izraelskog predsjednika Chaima Herzoga koji je bio i veleposlanik u Ujedinjenim narodima. Jučer u ponoć istekao je rok čelniku izraelske centrističke stranke “Budućnost postoji” Yairu Lapidu za sklapanje koalicije protiv Benjamina Netanyahua i formiranje nove vlade.
Do zaključenja ovog izdanja nije se znalo da li je oporba uspjela srušiti Netanyahua ili su raspisani novi izbori što bi konzervativnog premijera Netanyahua moglo vratiti u politički život. Izvori bliski Yairu Lapidu tvrde da se on već dogovorio s nekoliko stranaka uključujući stranku koju predvodi aktualni ministar obrane Benny Ganz, o uvjetima za formiranje nove vlade.
Pregovarački timovi koalicije cijelu su se noć s utorka na srijedu dogovarali i navodno postigli su napredak prema kreiranju “vlade nacionalnog jedinstva”. Yair Lapid i Naftali Bennett, čelnik krajnje izraelske desnice, trebali bi biti na čelu nove vlade, u rotaciji, s tim da bi premijerska fotelja prvo trebala biti stavljena na raspolaganje Bennettu na razdoblje od dvije godine, dok bi Lapid bio ministar vanjskih poslova, a nakon dvije godine zamijenili bi funkcije.
Međutim, kako bi imali većinu od 61 zastupnika u Knessetu, moraju uključiti i druge lijeve i desne stranke, a potrebna je i podrška arapskih političara. Zbog toga bi unutar vlade postojale dubinske ideološke razloge po pitanju židovskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i uloge religije u političkom životu.
Napad na Iran!?
U jeku pregovora o formiranju nove vlade rasle su napetosti u Izraelu i mnogi analitičari strahovali su da bi Netanyahu mogao napraviti ludi potez i napasti Iran kako bi opstao na vlasti. Naime, kako piše izraelski portal Walla, Washington je pozvao izraelskog ministra obrane Bennyja Gantza zbog straha da će Netanyahu napasti Iran kako bi spriječio svoje svrgavanje s mjesta premijera. Izraelska vlada nije komentirala ove navode.
napad na iran bi zapalio ovo područje, nakon čega ni jedno zrnce pijeska ne bi ostalo na svojem mjestu. nestale bi mnoge kraljevine koje su sad tolko bliske amerima da je pravo čudo kako već nije bilo 10-ak pokušaja prevrata, vojnog puča. ovo je samo kupovanje vremena, odnosi židova i palestinaca će se rješavati ipak vojnim putem, kako god sad to izgledalo nevjerojatno i za palestince uzaludno. ben gurion je već 48-e izjavio, javno, da se o granicama neće pregovarati, već vojno rješavati.