Radna verzija novog Ovršnog zakona koju je predstavio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković donosi niz poboljšanja za one koji bi se pod ovrhom mogli naći od iduće godine, kada bi zakon trebao stupiti na snagu.
Prije svega, uvodi se transparentnost u postupanje javnih bilježnika, koji i dalje ostaju u postupku, ali uglavnom u pripremnoj fazi, dok će ovršna rješenje ispostavljati isključivo sudovi. Novi bi zakon trebao i dokinuti praksu zbog koje se građanima moglo blokirati račun, a da uopće nisu svjesni duga, a na Fini je, po Bošnjakovićem riječima, zabilježeno čak 160.000 takvih slučajeva.
Troškovi ovrhe bi se smanjili, onemogućila bi se ovrha nagrada koje poslodavci isplate po kolektivnom ugovoru, poput božićnica, kao i ovrha putnih troškova i sl. Pozitivno je i pomicanje visine glavnice duga za ovrhu nad nekretninama s 20 na 40 tisuća kuna, iako je nejasno zašto je Vlada ranije odbijala amandmane kojima se tražila upravo takva granica, čime bi se spriječile mnoge ovrhe provedene posljednje dvije godine.
Ideje puštene iz Ministarstva pravosuđa, međutim, nisu nimalo otupile oštricu kritičara ovršnog postupka u Hrvatskoj, pod čijim se pritiskom i krenulo u izmjene Ovršnog zakona, a ključna je zamjerka da novi zakon nimalo neće pomoći građanima pod dugotrajnim blokadama. Iz udruge blokiranih nezadovoljni su što je velik posao u ovrhama i dalje prepušten javnim bilježnicima, a uvjereni su da se novi zakon radi ne zbog građana, nego samo kako bi se “zamazale oči” Europskom sudu.
Ovrhe od 50 godina?!
– Javne bilježnike trebalo je potpuno maknuti iz postupka, a ovako će oni i dalje raditi sav posao, a sudovi će samo na kraju lupiti žig na rješenja koja oni donesu – kaže tajnik udruge Mario Strinavić.
Zastupnik SNAGA-e Goran Aleksić Vladu proziva jer novim zakonom ne pokušava napraviti apsolutno ništa za blokirane. Smatra da bi se za neka poboljšanja zakonom trebalo propisati da se odnose i na postupke u tijeku, a odbacuje tumačenja da je takva retroaktivnost nemoguća.
– Sud EU kaže da iz opravdanih razloga pojedine odredbe zakona smiju biti retroaktivne, a ovdje čak nije ni riječ o retroaktivnosti, nego bi se neke mjere odnosile na postupke u tijeku – kaže Aleksić.
Ipak, najvećim propustom smatra to što Vlada ne želi zakonom onemogućiti ovrhe nekretnina na temelju obveza iz nepoštenih kredita.
– Iako je već utvrđeno da je riječ o nepoštenim kreditima, nekretnine se i dalje mogu ovršiti, sve do donošenja sudskih odluka – upozorava Aleksić. Drži da bi se morala propisati i apsolutna zastara, koja bi se odnosila i na ovršne postupke u tijeku. O tome koliko bi bio zastarni rok, kaže, može se razgovarati, ali to da ovrhe mogu trajati i po 50 godina smatra besmislenim.
Preskupi odvjetnici
Aleksić je i za to da se onemogući naplata troškova odvjetnika koji su nastali prije samog sudskog postupka i poručuje da onaj tko želi unajmiti odvjetnika o slobodno može učiniti, no troškovi ovršnog postupka trebali bi se naplaćivati tek kada krene parnični postupak.
– Pogotovu sada, kada se priprema elektronički obrazac za pokretanje ovršnog postupka, nema nikakva smisla da odvjetnik ispostavljanje tog obrasca naplaćuje po abnormalno visokoj tarifi – kaže Aleksić.
Inzistira i na promjeni redoslijeda naplate u ovršnom postupku kako bi se glavnica naplaćivala prije zateznih kamata.
Detalji iz novog zakona
1. Obavijesti o ovrsi dužnicima bi se u dva navrata dostavljale na kućnu adresu, a ako dostava ne uspije, objavljivale bi se na e-oglasnoj ploči suda, o čemu bi im se ponovno slala obavijest.
2. Minimalni trošak ovršnog postupka za dug od 100.000 kuna sada je 1842 kune, a ubuduće bi bio 300 kuna.
3. Cijena postupka u Fini za dugove do 5000 kuna bit će 200, a za dugove iznad tog iznosa 300 kuna.
4. Javni bilježnici ostaju u postupku, no uglavnom u pripremnoj fazi, a o svemu će u konačnici odlučivati sudovi.
5. Izbjegavanje ovrhe nad osobnim vozilima više ne bi bilo moguće jer dužnik neće moći registrirati automobil koji ne želi predati unatoč rješenju o ovrsi.
6. Dužnicima se ostavlja mogućnost da u samom početku izraze neslaganje s ovršnim postupkom.
7. Ovrha nad nekretninama ubuduće se ne bi mogla provoditi za dug manji od 40.000 kuna. Po sadašnjem zakonu ta je granica 20.000 kuna.
8. Luksuzne nekretnine poput vila moći će se ovršiti i ako je riječ o jedinoj nekretnini u kojoj dužnik stanuje ako ovršeniku pritom ostane dovoljno novca za novi stan.
9. Deložacije iz ovršenih kuća i stanova ne bi se smjele provoditi u zimskom periodu, između 1. studenoga i 1. travnja.
10. Nagrade poput božićnica, regresa, uskrsnica i dr. u ukupnom iznosu do 2500 kuna godišnje više se ne bi smjele ovršiti, kao ni naknade za putne troškove, odvojen život itd.
Inicijativa Ovršni ustanak ispred Sabora urudžbirala donacije Martini Dalić
Pa vi i dalje glasajte za ove i one mafijaše beeeeee