Odluku o proglašenju 30. svibnja Danom državnosti željeli bi donijeti konsenzusom u Hrvatskom saboru i zato ćemo prvo napraviti konzultacije s drugim Klubovima zastupnika u Saboru, najavio je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić dodavši kako je teško očekivati da će Vlada stići predložiti izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj prije ljetne stanke u zasjedanju Sabora.
- Izmjenama zakona trebali bismo potvrditi da je 30. svibnja Dan državnosti, taj dan je u memoriji hrvatskog naroda kao dan kad je započet proces stvaranja samostalne RH i vjerujem da većina taj dan čuva u memoriji kao Dan državnosti. Ovi drugi datumi su vrlo važni u povijesnom slijedu stvaranja Hrvatske, ali ishodište svih tih dana je današnji dan 1991. godine kada je konstituiran prvi višestranački saziv Sabora. Svjedoci smo da i danas većina nije saživjela s 25. lipnja, da ih buni što je tada, a što 8. listopada kada se obilježava Dan neovisnosti. Prvo ćemo napraviti konzultacije s drugim klubovima u Saboru, htjeli bi da to donesemo konsenzualno. Sad je na Vladi da krene u proceduru, predloži izmjene zakona, pa ćemo vidjeti kad će doći u Sabor, teško da možemo to prije ljetne stanke – objasnio je Bačić.
Ovu ideju odmah je komentirao i SDP-ov Arsen Bauk pojasnivši kako iznosi osobni stav jer njegova stranka još nije raspravila ovu temu.
- Predsjednik Vlade jučer je istaknuo šest datuma u procesu stvaranja RH kao samostalne, nabrojio i 30. svibnja, 25. lipanj kao aktualni Dan državnosti, 8. listopada kao Dan neovisnosti, 15. siječanj kao Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, 5. kolovoza kao Dan pobjede i mislim da je u tom kontekstu dao dobar uvod za normalnu raspravu treba li preispitati sadašnji zakon o blagdanima. Što se mene osobno tiče nemam ništa protiv da 30. svibnja bude državni praznik, a treba li ga nazvati Dan državnosti ili dati neki drugi naziv, to je za raspravu – rekao je Bauk. Vjeruje, nastavlja, da i 25. lipnja treba ostati kao blagdan jer je tada donesena odluka o samostalnosti i suverenosti te je rođena hrvatska država.
- Ipak, čini mi se da je u odnosu na '90-e, blagdan koji se najsvečanije obilježava 5. kolovoza, odnosno Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Osobno smatram da treba još jedna mala intervencija u zakonu, da se naziv spomendana u svibnju promjeni – da nije Spomendan na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i neovisnost Republike Hrvatske jer mislim da ime nije primjereno onome što se tada obilježava – objasnio je Bauk koji se slaže Bačićevoj ideji da se odluka o vraćanju Dana državnosti na današnji datum donese konsenzusom i izrazio uvjerenje kako tu ne bi trebalo biti velikih prijepora.
Kako je Branko Bačić tijekom sinoćnje rasprave o izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kritizirao čelnicu tog tijela Natašu Novaković, kritizirajući je jer se nije izuzela od donošenja odluke o Martini Dalić vezano uz proceduru donošenja lex Agrokora, i Bačić i Bauk su upitani da to komentiraju. Bačić se sinoć, naime, pozivao na odluku Upravnog suda u Zagrebu koji je poništio je odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa od prosinca 2018. godine kojom se utvrdilo da se bivša ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade Martina Dalić pri angažiranju takozvane skupine Borg ogriješila o odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa navodeći kako se Novaković tada i sama našla u sukobu interesa jer je u vrijeme pisanja lex Agrokora radila u Hrvatskoj udruzi poslodavaca koju je u financirao i sam Agrokor.
Kako odluka još nije napisana ni objavljenja, Novaković je u raspravi problematizirala kako Bačić uopće zna za nju. Bačić je ustvrdio kako nije napao Novaković niti mu to pada na pamet, a odbacio je i teze kako je to jer sutra Povjerenstvo na dnevnom redu ima i isti predmet o proceduri donošenja lex Agrokora, ali ovaj put je "okrivljenik" premijer Andrej Plenković.
- To nisam niti znao, pojma nisam imao – kazao je Bačić. Podsjeća da je sinoć problematizirao odluku Povjerenstva za dužnosnike za povredu načela obnašanja dužnosti iako zakon to ne prepoznaje.
- Kršenje načela nije sukob interesa, a stvara se dojam da jeste, to je vrlo velika razlika i to treba razlučiti. Ako pratite rad Sabota, znali bi da sam sve ovo sada rekao i na Odboru za Ustav prije gotovo dva mjeseca, jer tvrdim da se ne može izricati sankcija za nešto što nije predviđeno u zakonu. Zato sam pitao samo je li se ili nije trebala izuzeti, i rekao sam da dajem punu podršku radu Povjerenstva da sankcioniraju bilo koga kada za to postoje uvjeti, i ne pada mi na pamet utjecati na rad Povjerenstva dok donosi odluku o nekom dužnosniku. Odbijam bilo kakve insinuacije da time želim utjecati na rad Povjerenstva – objasnio je Bačić.
Za još neobjavljenu presudu doznao je, priznaje, od Martine Dalić koja stranka u postupku. Na komentar kako je HDZ imenovao Novaković, a sad problematizira je li i ona sama u sukobu interesa, Bačić uzvraća da ju je imenovao Sabor.
- Nije Nataša Novaković tamo postavljena da bi odlučivala "in favore" zastupnika HDZ-a, očekujem da tamo radi po zakonu i kažnjava sve kad budu u sukobu interesa. Nije postavljena tamo po nikakvom stranačkom uvjerenju, dobila je povjerenje Sabora, ako hoćete i HDZ-a jer je ispunjavala sve uvjete da tu dužnost obnaša, želim da to radi što moguće bolje, ali to ne znači da moram prešutjeti nešto što mislim da je trebala napraviti. Ako postoji zahtjev za vašim izuzećem, nije na vama da kažete da niste u sukobu interesa, ali je bio red zatražiti mišljenje. Ne kažem da jeste u sukobu interesa, a ne znači ni da bi meritorno povjerenstvo drugačije odlučilo – kazao je Bačić dodavši kako ne misli da su samo HDZ-ovi ministri na tapeti, jer su, podsjeća, gotovo svi ministri Zorana Milanovića bili u sukobu interesa ili se kod njih događalo kršenje načela dužnosti.
S time se slaže i SDP-ov Arsen Bauk koji kaže da su ministri više u fokusu javnosti pa dolazi i više prijava protiv njih. S obzirom na najave izmjene zakona koji regulira rad Povjerenstva, Bauk najavljuje kako njegova stranka neće podržati nikakve promjene koje bi štitile dužnosnike od javne kontrole. On vjeruje da postojeći zakon može ostati jer je, naglašava, pokazao svoje kvalitete, ali slaže se da bi mogao doživjeti neke sitne izmjene.
Upitan je očekuje li Novaković ista sudbina kao njenu prethodnicu Daliju Orešković koja nije dobila drugi mandat na čelu te institucije.
– Ako da, to je znak da će odraditi cijeli mandat kao Orešković, to je bolja varijanta, nadam se da je ne čeka sudbina pravobraniteljice za djecu zbog koje se mijenjao zakon kako bi je smijenili – zaključio je Bauk.
25.06. treba ostati a 08.10. ukinuti. Vidimo da je i SDP danas sklon tome. Šteta što na taj datum 1991. nisu prepoznali trenutak, kao što ga prepoznaju danas.