Druga faza popuštajućih mjera u uvjetima pandemije COVID-19 počinje 4. svibnja kada će se omogućiti javnom i privatnom zdravstvenom sustavu da krene s radom u punom opsegu. Ministar je u subotu najavio da će se zdravstveni sustav upregnuti maksimalno kako bi nadoknadio zaostatke nastale otkazivanjem pacijenata u ožujku i travnju i da se u tom smislu razmišlja o uvođenju dodatnih smjena i rada vikendom, a zatreba li, uključit će i privatnike.
Jer, pacijentima nakon mjesec i pol dana treba ponovno omogućiti sve zdravstvene usluge, ali i dalje oprezno nastaviti štititi zdravstvene ustanove od proboja virusa. Konačne se upute očekuju tijekom tjedna, nakon što su do prošlog petka na ministrovo traženje svoje viđenje normalizacije rada uz obavezne protuepidemijske mjere dali ravnatelji bolnica i ključna liječnička udruženja. Može se očekivati da bi otkazane narudžbe imale prioritet jer većina je osiguranika na njih čekala mjesecima. Međutim, to očito neće vrijediti u baš svim slučajevima.
Obiteljski liječnici ključni
Svakako treba izbjeći veća grupiranja po čekaonicama i zato će se do daljnjeg naručivati manje pacijenata nego inače. U tom smislu idu prijedlozi prema kojima će se među otkazanim pacijentima raditi trijaža kako bi se vidjelo koji su od njih prioritetni, a koji još mogu čekati.
Na tom je tragu i subotnja izjava ministra Beroša: "Liste čekanja evaluirat će se i u odnosu na moguću ugrozu bolesnikova zdravlja, ponovno će se te pacijente zvati i dogovarati dijagnostički postupci", rekao je. Prema nekim pravilima prednost bi imali prvi pregledi i dijagnostika, dok bi se kontrolni pregledi prorijedili. – Te prioritete, odnosno kojim redom bi pacijenti trebali na specijalističke preglede i dijagnostiku, najbolje mogu određivati obiteljski liječnici koji i najbolje znaju sve detalje zdravstvenog stanja svojih pacijenata i eventualne promjene tih stanja – kaže dr. Dražen Jurković, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu, napominjući da će ravnateljima ministar propisati dinamiku rada.
Video: Krunoslav Capak o popuštanju mjera
Da će se uz kronološku indikaciju voditi računa i o medicinskoj indikaciji i tako vidjeti s čim se može pričekati, potvrđuje i prof. Mario Zovak, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice. – Jedna od predloženih mjera je i komunikacija s pacijentom preko obiteljskih liječnika – kaže on i dodaje: – Svaka struka ima svoje posebnosti, ali u prosjeku ćemo krenuti s 30 do 50 posto hladnog pogona. Imamo i štete od potresa, najveći je problem okulistika koja je izvan funkcije, a radi se djelomično na dermatologiji te smo u još pet kliničkih odjela angažirali građevinske radnike – napominje prof. Zovak.
U riječkom KBC-u liste čekanja su do dva mjeseca pa ne očekuju preveliki zastoj. –Bit će veći razmaci između pregleda i vodit će se računa o točnosti termina. Razmišljamo o produljenju radnog vremena svih ambulanti na 12-satno kako bismo ubacili preskočene. Očekujemo da starije pacijente, koji su najrizičniji od koronavirusa, tamo gdje nije riječ o ključnoj dijagnostici, prebacimo za neke sretnije termine. O tome se oni trebaju posavjetovati sa svojim obiteljskim liječnicima – kaže prof. Davor Štimac, ravnatelj KBC-a Rijeka. Opasnost od COVID-19 traje i ne popušta se s higijenskim mjerama, dezinfekcijom i držanjem međusobnog fizičkog razmaka. To je zajednički nazivnik za sve, pogotovo u zdravstvu jer zaraza samo jednog doktora, medicinske sestre ili tehničara automatski znači izbacivanje iz pogona cijelog tima, a smanjeni kapacitet zdravstvenog osoblja dok pandemija traje ne smijemo riskirati. Zato se ulazak pacijenata u zdravstvene ustanove i dalje treba strogo kontrolirati. – Strogi protokol nalaže testiranje prije ulaska u bolnicu i neki vid samoizolacije nakon uzimanja uzorka, kako pacijent ne bi došao u kontakt s asimptomatskim nositeljem – stroge mjere zagovara D. Jurković.
Potrebna rješenja za sve varijante
Zovak pak ističe kako nigdje u svijetu nema protokola koji bi nalagao testiranje svih pacijenata, već se pacijenta trijažira na ulazu u bolnicu, ali da je uvijek moguće da asimptomatski pacijent uđe i stoga je važno zadržati precizne algoritme za sve varijante, kakve imaju u Vinogradskoj, a koji su preduvjet za hladni pogon. Hrvatska liječnička komora mišljenja je da bi sve bolesnike naručene na elektivne operacijske zahvate u općoj anesteziji odmah po prijamu u bolnicu, a prije samog zahvata, trebalo testirati na koronavirus.
– Bolesnici koji su naručeni na pretrage ili procedure koje nose povećani rizik od zaraze, npr. gastroskopija, kolonoskopija, bronhoskopija itd., obvezno bi se testirali ambulantno na koronavirus, 24 sata prije predviđene pretrage ili procedure – opisuje Komorine prijedloge njen predsjednik dr. Krešimir Luetić. HLK smatra da je liste čekanja potrebno ažurirati tako da se uvažava prioritet ranije naručenih, a otkazanih bolesnika, te sugerira oprezno pokretanje redovnog pružanja zdravstvenih usluga: u prva dva tjedna do 30% elektivnog operacijskog programa, do 30% nehitnih pretraga i terapija i do 40% nehitnih specijalističkih pregleda – s evaluacijom lokalne i nacionalne epidemiološke situacije svakih 14 dana.
A smijemo lijecniku ako noje"hitno"?