Zatvorene škole, rad od kuće, stvaranje kućnih zaliha hrane i higijenskih potrepština - do jučer nevjerojatne okolnosti sada postaju stvarnost. Dok nam pandemija koronavirusa doslovce iz dana u dan mijenja život na koji smo navikli, mnogi zaboravljaju da je svijet u 21. stoljeću već imao jednu globalnu pandemiju, onu tzv. svinjske gripe ili nove gripe koju je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila u lipnju 2009. godine, samo dva mjeseca od pojave virusa. U tom je periodu zahvatila 74 zemlje i područja te je od nje oboljelo gotovo 280 tisuća ljudi. Bila je to prva pandemija nakon 40 godina, a trajala je čak 14 mjeseci.
Oboljela novorođenčad
Virus A(H1N1) pojavio se u travnju 2009. u Meksiku i SAD-u. Taj dotad nepoznat virus nastao je kad se klasični virus svinja mutacijom prilagodio ljudima i stekao svojstvo prijenosa među njima, a u kratkom se roku proširio svijetom. Gotovo svaka peta osoba bila je zaražena virusom svinjske gripe u prvoj godini pandemije u 19 zemalja, a od posljedica novog virusa umrlo je oko 200 tisuća ljudi u svijetu.
U Hrvatskoj je odnijela više od 20 života. Već početkom prosinca u RH je bilo potvrđeno 270 oboljelih, među kojima i desetak novorođenih beba, a stručnjaci Nacionalnog centra za influencu tada su ustvrdili da to znači da se slobodno može govoriti o tri tisuće oboljelih. Od ukupnog broja oboljelih čak deset posto oboljelih razvilo je upalu pluća, a četvrtina je razvila teške komplikacije poput encefalitisa, miokarditisa i sl.
Znakovi pandemijske gripe nalikovali su sezonskoj gripi i uključivali slabost, vrućicu, kašalj, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, grlobolju i curenje iz nosa, a ponekad i povraćanje i proljev. Bolest se isprva nazivala svinjskom gripom, ali nakon mutacije i prilagodbe na čovjeka to više nije bio isti virus koji inače uobičajeno kola među svinjama, već virus koji se prilagodio ljudima i širi se među njima. Stoga je SZO bolest preimenovao u "novu gripu". Da se išlo na naziv prema mjestu nastanka, kao što je to bio slučaj s azijskom ili hongkonškom gripom, ta se gripa mogla nazvati meksičkom ili američkom gripom.
Ono što se uvelike razlikovalo od tipične sezonske gripe, novi virus uzrokovao je visoku razinu ljetnih infekcija na sjevernoj hemisferi, a potom i veću razinu aktivnosti tijekom hladnijih mjeseci u ovom dijelu svijeta. Osim toga, za razliku od klasične sezonske gripe i za razliku od danas aktualne pandemije koronavirusom, od nove su gripe obolijevale mahom osobe mlađe životne dobi.
Posljedično, smrtni su ishodi pogađali mlađe osobe. Inače su na meti sezonske gripe uvelike starije osobe i kronični bolesnici, oni čine većinu od najmanje 200.000 ljudi koji svake godine umru od posljedica gripe u svijetu. Stoga je obolijevanje mladih i zdravih bilo jedna nova dimenzija koja je dodatno unosila strah od nove bolesti. Stručnjaci su to pokušali protumačiti činjenicom da je starija populacija vrlo vjerojatno imala svojevrsni imunitet na novu gripu. Naime, svinjski virus H1N1 srodan je virusu španjolske gripe koji je prouzročio najveću pandemiju iza Prvog svjetskog rata. Taj je virus španjole nastavio u slabijem intenzitetu kolati među ljudima sve do 1957. godine pa su ljudi razvili zaštitu prema njemu, a time križnu zaštitu prema tom srodnom svinjskom H1N1 u pandemiji 2009. godine.
Asimptomatske infekcije
Pojam pandemija vezujemo za masovne pomore u prošlosti od, npr., kuge ili od španjolske gripe 1918. Novom se gripom, procjena je, zarazilo oko milijardu ljudi, ali je smrtnost bila oko 0,02% i umrlo je 18.449 ljudi, dok je većina oboljelih imala blage simptome. Istraživanje SZO bavilo se načinom na koji se ljudski imunosustav bori protiv smrtonosnog virusa i pritom je otkriveno da je velik broj ljudi bio zaražen, no nije razvio bolest. Za usporedbu, pandemija koja je prethodila onoj 2009. bila je pandemija hongkonške gripe koja je 1968. godine odnijela milijun života.
VIDEO Naši poznati znanstvenici odgovaraju na pitanje: zašto se koronavirus toliko brzo širi u Italiji?
