Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 29
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
DRESDEN

Noći užasa za koje nitko nije odgovarao

dresden
VL
Autor
Hrvoje Dečak
04.03.2010.
u 15:50

Bombardiranje Dresdena u veljači 1945. najveći je saveznički ratni zločin.

Danas kada generali hrvatske pobjedničke vojske sjede u Haagu zbog “prekomjernog granatiranja Knina” – u kojem je poginuo jedan civil – prisjećamo se najvećeg ratnog zločina saveznika u Drugom svjetskom ratu, bombardiranju njemačkog grada Dresdena od 13. do 15. veljače 1945. godine, u kojem je od zapaljivih bomba poginulo od 35.000 do 135.000 ljudi, mahom civila. Naravno, za taj strašni zločin nitko nikad nije odgovarao!

Na početku Drugog svjetskog rata Dresden je sa 642.143 stanovnika (danas s okolicom ima dvostruko više) bio sedmi po veličini grad u Njemačkoj i do kolovoza 1944. bio je pošteđen od zračnih napada, jer je bio izvan dosega saveznika. Podsjetimo, bombardiranja njemačkih gradova započela su još 1943. godine.

Još više nego industrijom Dresden se dičio kulturnim blagom, počevši od bezbroj prekrasnih građevina. Umjetnost u toj prijestolnici pokrajine Saske počela se ubrzano razvijati početkom 18. stoljeća – u njemu je Friedrich Schiller napisao tekst "Ode radosti". Početkom 20. stoljeća grad dobiva novi kulturni zamah, pa je zvan Firenca na Labi. Sva ta stoljeća procvata zbrisana su u samo dva dana. Iako su znali da je Dresden početkom 1945. bio napučen domaćim stanovništvom i brojnim izbjeglicama – zapravo baš zato – saveznici su, nakon što su već strašno bombardirali Hamburg i druge gradove, 13. veljače poslali bombardere pod zapovjedništvom Britanca Arthura Harrisa. Avioni su bacali zapaljive bombe, koje su stvorile vatrenu oluju. Požar je bio takav da glavnina žrtava nije umrla pod ruševinama ili od vatre, nego su se ljudi ugušili jer je izgaranje “usisalo” sav kisik.

Nakon rata, u DDR-u, Dresden je obnovljen iz pepela, doduše mahom u socrealističkom stilu, ali su kulturno-povijesni spomenici vjerno rekonstruirani. Ipak su se sve do kraja 20. stoljeća mogle vidjeti ruševine.

A Arthur Harris? Zapovjednik napada na Dresden, čovjek koji je snažno zagovarao svjesne napade na civile “radi slamanja njemačkog morala” i kojeg su i sami britanski zrakoplovci među sobom zvali “mesar Harris”, umjesto suda za ratne zločine dobio je titulu “Sir” i brojna odličja: viteza Velikog križa, časnika Britanskog Carstva, Križ zračnih snaga, ruski orden Suvarova 1. reda, američku Medalju za posebne pothvate, francuski Ratni križ s palmama, Legiju časti, Legiju za zasluge i druge.

Ključne riječi

Komentara 3

Avatar Shogun
Shogun
16:55 04.03.2010.

Nažalost dvostruka mjerila odnosno licemjerstvo,znam da u ratu strada i pokoji civil to je nažalost tako ali ovo je bio isto genocid i to se nikako ne može usporediti s Olujom koja je bila prvo brza i drugo s minimalnim brojem civilnih žrtava. Istina kasnije se vjerovatno i desilo koje ubojstvo ali za to bi trebao odgovarati izravno počinitelj jer to nije bilo pod zapovijedi da bi odgovornost trebao snositi zapovjednik kao što su optužbe u Hagu suditi za granatiranje Knina je smiješno prije svega zbog kratkoće same akcije.Drugo na snimkama se ne vide toliki razmjeri granatiranja koji se navode,znam Vukovar ne treba spominjati tamo smo se mi sami gađali samo da bi jadne srbe za to optužili...

ZD
zdravko
02:20 21.03.2010.

Zlocin u Dresdenu je zaista zlocin ali kad danas razmisljamo o njemu i poredimo sa skorasnjim \" zlocinima\" na nasim tlu onda se lako izgubimo.Hrvatski generali koji su u Hagu oslobadjali su svoju zemlju i okrivljeni su uglavnom za nepostojeci zlocin pa kad nema nista onda ima prekomjerno granatiranje zabiljezeno u nepostojecim topnickim dnevnicima.Bombardovanje Njemacke je nesto drugo i nije napamet i brzo odluceno.Birano je od dva zla ono koje mozda malo moralnije a to je dali dopustiti da ginu oslobodilacki vojnici ili unistiti logistiku i korjenje agresoru to jest fasizmu.Odluceno je ispravno ovo drugo.Kazem malo moralnije iako su zrtve djeca i zene koje su nazalost radili i proizvodili oruzje za front a i tamo na frontu ginula su djeca i zene samo su bili neduzni.Zato predajmo pokoj svima pokojnim i necaprkajmo po njihovim grobovima i tragediji zavaljeni u udobnoj fotelji u redakciji.

YO
yohana
00:03 11.05.2010.

jako interesantan clanak.drago mi bi bilo da se pokoji put jos nesto napise o tome.znam mnogi ce reci nije nasa stvar,ali mene bas zanima.komunisti su pisali svoju povjest.svima nam je dobro poznata ali ono sto ipak nije apisano i o cemu se suti interesantno je da se i o tome pise.gledali smo puno filmova na temu hitlera isto tako procitali puno knjiga.ucili u skolama od nasih profesora,ali zanimljivo je zasto nikada nije pisano zasto je hitler ubijao zidove?ako je bio tako psiho bolestan zar su onda i svi njemacki oficiri i narod bili isto tako bolesni?zanima me isto tako o zidovima a nikako bas da se pise zasto su bili bas oni ti koje je hitler zelio izbrisati?moze se malo dotaknuti i teme o milijunima zidova koji su pred najezdom rata bjezali ,ukrcavali ih na brodove u grckoj i slali za izrael.svako tko ce malo dublje kopati po tim temama doce i sam do nekakvog svog zakljucka jer do historijskih zapisa nece doci sigurno niko .barem ne dok smo mi zivi.velika britanija i tada staljin,(o americi necu pisati to je prica jedna druga)krojili su sudbinu i stvarali ili unistavali narode.zbog svega toga ni povijest nas hrvata nece biti sasvim razjasnjena.suti njemacka,austrija,poljska italija hrvatska i da nenabrajam vise.na kraju samo moj zakljucak .kako nas je komunizam napravio slijepe i gluhe.a nasi generali leze po zatvorima jer su pravedno ratovali za ovo malo hrvatske zemlje.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije