“Svijet pati od problema Njemačke”, naslov je najnovije kolumne za The New York Times američkog nobelovca za ekonomiju Paula Krugmana (66), koji je prvi upozoravao na recesiju koja je 2008. pokosila cijeli svijet.
“Trump je u krivu”
Krugman misli da ima točaka europske, pogotovo njemačke ekonomske politike koje štete svijetu i treba ih popraviti. Ali Trump je u krivu kada misli da tu ima štetnih namjera prema Americi. “Europska su tržišta otvorena za američke proizvode onoliko koliko je američko otvoreno za europske”, napisao je dodajući da “SAD u Europu izvozi trostruko više nego u Kinu”.
Za Paula Krugmana problem je jedan sasvim drugi, a to je opsjednutost Europljana i Nijemaca javnim dugom koja ih uništava, a ta se štetna opsesija prelijeva na svjetsku ekonomiju. Podsjetio je nobelovac na 2010. godinu i opsjednutost Nijemaca štednjom, odnosno pretjerivanje u njoj. Njemačka je tada južnoeuropske države prisilila na rezove iako su te zemlje patile od velike nezaposlenosti.
“To je u suprotnosti sa svim ekonomskim udžbenicima i nanijelo je veliku štetu tim društvima”, piše Krugman. Njemačka je također i sebi nametnula štednju kao osnovni princip, da smanji svoj deficit. To je samo na prvi pogled dobro, piše Krugman.
“Europa pati od kroničnog nedostatka privatne potražnje, čini se da potrošači i poduzeća ne žele dovoljno trošiti da bi se postigla puna zaposlenost”, piše Krugman i upozorava da je Europska središnja banka (EZB) zbog toga morala dramatično snižavati kamate tako da su u nekim slučajevima pale i ispod nula posto. Stoga, upozorava Krugman, Njemačkoj sada prijeti recesija, a EZB više nema “municije” da se s njom bori.
“Prije svih Njemačka mora stimulirati svoje gospodarstvo, novim zaduživanjem i povećanjem potrošnje”, napisao je Krugman savjetujući Berlin da krene ulagati u dotrajalu infrastrukturu.
Ta njemačka fiskalna tvrdoglavost košta i Njemačku i njezine susjede, ali se prelijeva i na ostatak svijeta. Europski su problemi doprinijeli slabljenju eura što posljedično američki proizvod čini manje konkurentnim što onda utječe na razinu američke proizvodnje. Amerika nema instrumenata da Njemačku natjera na promjene, pogotovo jer njezina sadašnja administracija nema vjerodostojnosti.
“Današnje američko vodstvo nema ni intelektualnu ni političku vjerodostojnost”, zaključuje Krugman.
Ekspert za valutne krize
Paul Krugman upozorava i kako je Donald Trump u teškoj zabludi okrivljujući zavjeru svojih protivnika za tržišne turbulencije, oslabjeli rast, pad industrijske proizvodnje. Procijenio je Krugman da se iz Trumpovih istupa može iščitati otvaranje nove fronte, one prema Europi za koju američki predsjednik tvrdi kako SAD tretira na užasan način – ograničenjima, carinama, oporezivanjem.
Krugman je točno predvidio globalnu krizu 2008., ikona je lijeve ekonomsko-političke misli, no kritiziran od konzervativnih krugova. Nobelovac Krugman bio je profesorom međunarodne ekonomije i međunarodnih odnosa na prestižnim sveučilištima Yale, Stanford, MIT te Princeton, od 1999. godine je i kolumnist New York Timesa. Smatra se utemeljiteljem tzv. nove teorije trgovine, a važan je doprinos dao i na području valutnih kriza i ekonomske geografije zbog čega je 2008. dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju.
...kaže čovjek koji je za internet rekao da neće utjecati na ekonomiju ništa više nego li izum telegrama.