Prvo i osnovno: ne idite na put ako ne morate. Treba slijediti naputke vlasti i ne putovati ako to zaista nije prijeko potrebno. Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier uvjerava nas da će se „rodbina darovima veseliti i kad prođe opasnost od virusa“. Od putovanja, naravno, odvraćaju, i to ne samo apelima nego i konkretnim zabranama kretanja, i vlade zemalja europskog jugoistoka.
No to je samo teorija. U praksi svi političari znaju da uoči božićnih praznika u smjeru jugoistoka Europe kreće lavina. Ove godine možda neće biti tako velika kao prijašnjih, ali je tu i u to su se uvjerili svi oni koji su na ovaj ili onaj način posljednjih dana pokušali sa sjevera doći u ovaj dio Europe.
Bavarskom premijeru Markusu Söderu, koji i inače prednjači u prijedlozima za strože mjere, kao posljednji pokušaj odvraćanja stanovnika Njemačke da odlaze na putovanja, prije svega preko granice, na pamet je pao prijedlog uvođenja obaveznih PCR testova prilikom povratka u Njemačku. Trenutačno su ovi testovi nakon povratka iz rizičnih područja nužni samo za one koji ne mogu izdržati 10 dana u samoizolaciji. I to tek nakon prvih pet dana provedenih u karanteni. Nije poznato što bi Söder htio postići ovom mjerom, ali je poznato da se one ne odnose na one malobrojne koji će ipak u neko od još otvorenih skijališta poput onih u Švicarskoj.
Bavarski premijer i mogući budući njemački kancelar jasno je na umu imao građane s jugoistoka Europe jer se pokazalo, kako je rekao, da je upravo ova grupa "gastarbajtera" nakon povratka s ljetnih praznika prouzročila nagli porast broja zaraza u svojim mjestima boravka. Söder je svoju bojazan potkrijepio vijestima o rasprodanim letovima za ovaj dio Europe upravo u vrijeme uoči Božića, piše DW.
Bez obzira na to hoće li Söderu do kraja tjedna poći za rukom ovu mjeru izboriti na saveznoj razini, već su sad visoke prepreke koje su uvele zemlje koje se treba proći kako bi se stiglo kući za Božić i Novu godinu. Na izlasku iz Njemačke austrijske vlasti sporadično provjeravaju kolone koje ulaze u zemlju. No kako se u najvećoj mjeri radi o tranzitu, do sada se nisu stvarale veće gužve kako pokraj Passaua tako ni pokraj Salzburga.
No Hrvatska je još krajem studenoga uvela mjere zabrane prelaska svoje granice. Za one koji putuju u Hrvatsku obavezno je predočenje negativnog PCR-testa i to za one koji, kako se navodi, dolaze iz rizičnih područja, što se trenutačno odnosi na cijelu Europsku uniju.
Od ove obveze koja se odnosi samo na one s krajnjim ciljem u Hrvatskoj, postoje neki izuzeci. Tako se na web-stranici hrvatske Vlade posvećenoj pitanjima vezanima uz pandemiju koronavirusa navodi kako obavezni negativni PCR-test na granici ne moraju pokazati "osobe koje putuju iz nužnih obiteljskih ili poslovnih razloga".
S obzirom na to da je to vrlo rastezljiva definicija, upitali smo u hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova što se pod time podrazumijeva. "Nužnost kao iznimka podrazumijeva isključivo nepredviđeni, neplanirani, neočekivani ili neodgodivi događaj (primjerice smrt člana obitelji, dolazak radi uzdržavanja člana obitelji, za što je potrebno posjedovati dokument nadležnog tijela o uzdržavanju i sl.) ili višu silu na koju se nije moglo utjecati (npr. elementarna nepogoda, nastanak štete na imovini i sl.) i koji svakako zahtijevaju fizičku nazočnost osobe", stoji u odgovoru MUP-a Hrvatske.
Kada jednom i dođu u Hrvatsku, one kojima je ova zemlja krajnje odredište čeka nova prepreka: od 23. prosinca uvodi se i zabrana putovanja između županija. To znači da cijelo vrijeme boravka morate provesti u županiji koju ste na granici naveli kao krajnje odredište. Putovanje iz županije u županiju radi, recimo, posjeta rodbini, neće biti moguće i strogo će se kontrolirati.
Sve ove mjere ne odnose se za one koji Hrvatsku prolaze samo u tranzitu. No problem je u tome što na neuralgičnoj slovensko-hrvatskoj granici nisu uvedeni odvojeni trakovi kojima bi se odvojili oni koji su samo u tranzitu od onih koji ostaju u Hrvatskoj te im je potreban dulji razgovor s graničnim policajcem. Oni, doduše, prema iskustvu pisca ovih redaka, ne kompliciraju kad je u pitanju PCR-test i prihvaćaju i digitalne dokaze o negativnom nalazu i to na njemačkom. ("Već smo se ispraksirali", rekao je jedan od dobro raspoloženih policajaca.) No svako pa i kraće zadržavanje na granici bez uobičajenog "mahanja" rukom brzo stvori nepregledne kolone.
Tako se preko vikenda na graničnom prijelazu Bregana čekalo i po osam sati. Većina vozila kao krajnje odredište navodila je Srbiju, Bosnu i Hercegovinu ili Kosovo tako da se sve njih teoretski moglo poštedjeti ovih muka na granici. Početkom tjedna situacija se donekle smirila, ali bi se sredinom tjedna mogla ponovno pogoršati zbog mnogih koji ipak u posljednji trenutak odluče krenuti putem jugoistoka.
Jednom kada prijeđu slovensko-hrvatsku granicu, putnici u tranzitu mogu relativno mirno do svojih krajnjih odredišta. Preko vikenda je doduše i na izlasku iz Hrvatske u smjeru Srbije bilo duljih čekanja, no i ove gužve su se u međuvremenu smanjile. U ponedjeljak se na izlazu iz Hrvatske na Bajakovu čekalo oko sat vremena. U Bosnu i Hercegovinu možete bez PCR-testa ući ako ste državljanin te ili susjednih zemalja. Po dolasku u BiH također nije obavezna ni samoizolacija, piše DW.
Na ulasku u Srbiju situacija je nešto drukčija. Svi strani državljani, ako nisu u tranzitu, moraju predočiti negativan PCR-test, ne stariji od 48 sati. Državljanima Srbije ulazak je dozvoljen bez testa, ali uz obaveznu kućnu samoizolaciju, uz napomenu da se samoizolacija u svakom trenutku može prekinuti negativnim PCR-testom.
U zračnim lukama situacija je preko vikenda bila opuštenija, ali ne sasvim. Kako su DW-u svjedočili neki koji su putovali ovog vikenda, u zagrebačkoj zračnoj luci na ulaz se čekalo 45 minuta bez obzira na to što se radilo o malom zrakoplovu koji je stigao iz Beča. Pritužbe postoje i na račun nepridržavanja minimalnog prostora po putniku u čekaonici.
Po povratku u Njemačku i Austriju nakon praznika sve one koji nisu mogli izdržati bez obaveznog prazničnog hodočašća na jugoistok čekaju stroge mjere i desetodnevna samoizolacija. I prijeki pogledi susjeda.
U naslovu Balkan, u tekstu ga Njemac nigdje ne spominje. U čemu je problem lumena iz vl-a?