Vlada je krenula u proceduru izmjene dodataka i sporazuma o povećanju plaća 250.000 zaposlenih u javnom sektoru i državnoj upravi zaključenih potkraj prošle godine. Što vladajuća ekipa točno želi mijenjati, službeno nitko ne kaže, no u nastavku godine potpisi na ugovore jamče višestruko povećanje plaća kroz rast osnovice po dva posto od 1. lipnja i od 1. listopada (siječanjska je već iskorištena) te, kad je o prosvjeti riječ, dodatno povećanje plaća kroz koeficijente, i to za jedan posto od 1. lipnja i dva posto od 1. siječnja 2021. godine, nakon što je u prosincu iskorištena prva povišica od tri posto. Po tom dogovoru prosvjeti su plaće trebale rasti više od 13 posto, a javnoj upravi nešto više od šest posto. Povrh toga, dogovorena je isplata po 1500 kuna regresa i božićnice.
Taktiziraju obje strane
Vladini pregovarači ne žele reći je li na stolu sve ili samo ponešto od ugovorenog, a taktiziraju i sindikati držeći se više puta ponavljanog stava da razloga za rezanje nema. Vlada u pregovorima može tražiti odustajanje od preostalih neiskorištenih povišica, dviju u upravi i većem dijelu javnog sektora te četiriju u obrazovanju (uz odustajanje od regresa i božićnice), ali isto tako moguć je i zahtjev da se režu i dostignute plaće. Samo na regresu i božićnici država bi uštedjela 750 milijuna kuna!
>> VIDEO Prosvjed učitelja i zaposlenih u srednjim i osnovnim školama
Zanimljivo, Vlada nije pokrenula promjene dodatka u granskom kolektivnom ugovoru u zdravstvu, zaključenog u rujnu prošle godine, koji je zaposlenima u tom sektoru povećao plaće oko sedam posto. Zdravstvu bi, dakle, ostala izborena sektorska povišica od sedam posto, ali bi, kao i sve druge, i njih pogodilo odustajanje od općeg povećanja osnovice za dva posto već od lipnja te dodatnih dva posto od listopada. Ministar Tomislav Ćorić kazao je tek da “u ovom trenutku rezanje plaća u javnom sektoru za 10, 20 ili 30 posto nije nešto što Vlada rado želi učiniti”, ne ulazeći u detalje kako je došao do spomenutih postotaka.
– U situaciji u kojoj više od 500.000 zaposlenih u realnom sektoru prima 4000 kuna nerealno je očekivati da će zaposlenici u javnom sektoru dobivati neke povlastice koje su imali – poručio je ministar Ćorić.
Što je u ovom trenutku financijski realno, kad su u pitanju proračunske mogućnosti, manje-više svi znamo po minusima koji se produbljuju u proračunu, no drugo je pitanje što će se Vlada usuditi učiniti. Pravni stručnjak Viktor Gotovac veli da se iz Vladine odluke o pokretanju pregovara ne može razaznati cilj.
– Izbori su blizu, ne vjerujem da će Vlada sada ići na zakuhavanje odnosa sa sindikatima – veli Gotovac.
Ne postigne li se dogovor do kraja svibnja, lipanjska će se povišica morati isplatiti. Jednostrano raskidanje kolektivnih ugovora pravno je i teoretski moguće, no Gotovac ne predviđa takav rasplet jer u njima postoje osigurači da se ugovorena prava moraju poštovati tijekom tromjesečnog otkaznog roka i dodatne produljene primjene za daljnja tri mjeseca.
– Da ih je Vlada namjeravala otkazivati, ugovori su se mogli otkazati prije dva mjeseca – zaključuje Gotovac.
On procjenjuje da će sindikati, ili barem većina njih, pristati na određene ustupke jer će na taj način izbjeći drastičnije rezove kasnije.
– Ako sindikati sada potpišu novi dodatak ugovoru, tada se Vlada u budućnosti neće moći pozivati na nepredviđene i nepoznate okolnosti koje bi mogle nastupiti nakon što se dodatak potpiše. Neće se moći pozivati na pad BDP-a jer svi znamo da će do njega doći – ističe Gotovac.
I u sindikalnim krugovima ima mišljenja da bi sindikati javnog sektora mogli pokazati određenu solidarnost, pa to kasnije kapitalizirati kad se smire strasti. Kako god, prosječna neto ožujska plaća u državi od 6789 kuna u posljednjih godinu dana nominalno je porasla oko 6,5 posto, prerađivačkoj industriji 6,2 posto (6338 kuna), obrazovanju 9,2 posto (7367 kuna), zdravstvu 9,2 posto (8559 kuna), a u javnoj upravi 8 posto (7934 kune). S ugovorenim povišicama javnom bi sektoru u nastavku godine plaće trebale rasti oko 4 posto, a obrazovanju oko sedam posto.
Burno je i u javnim poduzećima. Uprava i sindikati Croatia Airlinesa ovaj su tjedan postigli dogovor o smanjenju plaća, odnosno vrijednosti boda za 15 posto na godinu dana. Hrvatska nacionalna kompanija jedna je od najpogođenijih tvrtki pandemijom koronavirusa jer su obustavljeni gotovo svi letovi. U travnju je Croatia Airlines zabilježila pad prometa od čak 95 posto i trenutačno održava samo jednu liniju, onu Zagreb – Frankfurt – Zagreb. Procjena je da će ovim smanjenjem vrijednosti boda, koji se odnosi na sve zaposlenike kompanije, u godinu dana uštedjeti oko 31 milijun kuna.
HŽ-u isto manje
– Prema naputku Vlade o otvaranju dijalogu sa sindikatima o mogućim uštedama za tvrtke u pretežitom državnom vlasništvu odredili smo dva sastanka s upravom i pronašli zajedničko rješenje – kaže Andre Šarinić, predsjednik Hrvatskog sindikata prometnih pilota.
U HŽ Putničkom prometu također pregovaraju o smanjenju plaća i dodataka na plaće za razdoblje kad je željeznički putnički prijevoz bio obustavljen. Taj se prijevoz ponovno pokreće 11. svibnja, nakon čega će se, ovisno o poslovnim rezultatima, pregovarati i o ostatku godine. Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić kaže da u Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama nisu vodili, niti ih očekuju, pregovore o izmjeni kolektivnih ugovora i mogućem smanjenju plaća.
– U HAC-u imamo zahtjev uprave za odgodu isplate uskrsnice. Promet na autocestama je pao, manje je ljudi radilo i tu smo ostvarili znatne uštede u poslovanju kroz manje noćnog i smjenskog rada, radnici su koristili godišnje odmore i, kad promet ponovno počne rasti, bit će na raspolaganju. Sigurno ne bismo pristali na smanjenje plaća – poručuje Stanić koji očekuje da će promet na autocestama doći na razinu 80 posto lanjskog i da HAC ima dovoljno novca za održavanje i plaće.
I za Hrvatske ceste kaže da imaju osigurana sredstava za plaće. U HŽ Infrastrukturi pregovaraju o novom kolektivnom ugovoru jer produljena primjena postojećeg istječe 31. svibnja. Novi, krizni kolektivni ugovor primjenjivao bi se godinu dana. Predmet pregovora nije smanjenje plaća, ali jest drugih materijalnih prava.
Kaj su ove godine radili mjesec dana a primali bi 15 placa godisnje i jos ne znam kakve povlastice dok ljudi masovno ostaju bez posla u realnom sektoru. E moja povlastena klasa nece to vise tako ici.