Za vruću fotelju glavnog državnog odvjetnika i ne vlada baš neki interes. Zaključak je to koji se nameće, nakon što je bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić morao u veljači odstupiti zbog afere Mason.
Nakon toga je Državno odvjetničko vijeće (DOV) 6. ožujka javnim pozivom pozvalo potencijalne kandidate da im pošalju prijave i programe u roku od 30 dana. Taj je rok počeo teći 11. ožujka, odnosno od dana kada je objavljen u Narodnim novinama. Iako još nije istekao, odnosno istječe koncem tjedna, u Državnom odvjetničkom vijeću kažu da do 3. travnja nisu zaprimili niti jednu prijavu kandidata!?
Zgrada DORH-a oštećena
Očito je da se nikome ne žuri sjesti u Jelenićevu užarenu fotelju, a trenutačnu situaciju oko izbora čelne osobe Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, bez sumnje, dodatno je zakomplicirala pandemija koronavirusa koja je stopirala pravosudni život u zemlji te potres koji je prije dva tjedna pogodio Zagreb jer je u njemu zgrada DORH-a oštećena i djelomično nepogodna za uporabu.
Što se tiče Dražena Jelenića, njega je Državno odvjetničko vijeće 28. veljače razriješio dužnosti glavnoga državnog odvjetnika te je od 29. veljače nastavio raditi kao jedan od zamjenika glavnog državnog odvjetnika RH. Takva je praksa uobičajena jer su svi dosadašnji glavni državni odvjetnici i ravnatelji(ce) USKOK-a, nakon isteka svojih mandata imenovani za zamjenike čelnog čovjeka DORH-a.
Jelenić je, podsjećamo, sa svoje funkcije morao otići jer je javno priznao da je mason, pa je prevladao stav da je članstvo u tajnoj organizaciji nespojivo s obnašanjem javne funkcije. Nakon toga, javno se propitivalo i može li on kao javno deklarirani mason biti ujedno i zamjenik glavnog državnog odvjetnika. Kako sada stvari stoje, ispada da može, a dok DORH ne dobije osobu koja će je voditi, tu dužnost privremeno obavlja Zlata Hrvoj-Šipek, Jelenićeva prva zamjenica.
Inače, Jelenić je bio posljednji glavni državni odvjetnik kojeg je Vlada bez prethodnog javnog natječaja predlagala Saboru. On je na tu dužnost imenovan u svibnju 2018., a 1. rujna 2018. godine na snagu je stupio novi zakon o DORH-u, prema kojem DOV raspisuje javni natječaj, prikuplja ponude i prosljeđuje ih Vladi, a Vlada odabranog kandidata potom predlaže Saboru koji ga potvrđuje običnom većinom. Izmjena pravila za izbor glavnog državnog odvjetnika tako je omogućeno pravnicima svih profila da se natječu za tu funkciju.
Drugim riječima, novi glavni državni odvjetnik, može, ali i ne mora dolaziti iz DORH-a, no ako dolazi iz DORH-a ili s nekog od sudova, mora imati najmanje petnaest godina sudačkog ili tužiteljskog staža.
Za tu funkciju mogu se natjecati i odvjetnici, javni bilježnici i sveučilišni profesori prava ako imaju položen pravosudni ispit i petnaest godina staža na pravnim poslovima, koje su prikupili nakon ispita. Novi glavni državni odvjetnik može biti i osoba koja je istaknuti pravnik iz bilo kojeg pravnog područja ako ima dvadeset godina staža stečenoga nakon položenog pravosudnog ispita.
Zbog promjene načina biranja glavnog državnog odvjetnika očekivalo se da će zainteresiranih kandidata biti dosta.
Mig iz Vlade
U javnosti se neslužbeno baratalo s nekim imenima pa su se tako spominjala imena Tamare Laptoš, bivše ravnateljice USKOK-a, za koji mnogi smatraju da bi bila najbolji izbor za tu funkciju jer dolazi iz sustava i dobro ga poznaje te Vanje Marušić, sadašnje ravnateljice USKOK-a. Međutim, Tamara Laptoš ima velike šanse da bude izabrana kao hrvatska kandidatkinja u ured europskog javnog tužitelja, a Vanja Marušić ima pune ruke posla kao ravnateljica USKOK-a, pa je malo vjerojatno da bi svoje sadašnje poslove mijenjale onim glavnog državnog odvjetnika.
Što se pak tiče osobe koja će biti izabrana za novog glavnog državnog odvjetnika, ne treba ispustiti iz vida ni činjenicu da, iako je DORH formalno neovisan, ipak je imenovanje čelnog čovjeka te institucije politička odluka. Drugim riječima, teško da će se na natječaj za popunjavanje te vruće fotelje javiti netko tko prethodno nije dobio mig iz Vlade da bi mogao biti i izabran. No ako je suditi po, zasad, nula pristiglih prijava, taj mig iz Vlade očito nije dobio nitko. Ili je u svijetu pohranom koronavirusom i potresom izbor jednog od najbitnijih ljudi našeg pravosudnog sustava postao totalno nebitna stvar.
Mason nije smio biti prvi odvjetnik pa smo ga dali za drugog odvjetnika. Sada nema prvog odvjetnika ni za lijek pa će drugi ipak postati prvi. Tko može protiv hdz-ove kombinatorike?