Do otoka Lastova vam treba pet sati vožnje trajektom od Splita, preko Starog Grada na Hvaru, Vele Luke na Korčuli dok ne pristanete u luku Ubli. Iako vas čeka beskrajna plovidba, isplati se svaka sekunda, oduševljava li vas oaza netaknute prirode oko koje se načičkalo 46 otočića i hridi, koja je do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća bila zabranjena, militarizirana zona.
Postrojbe JNA pokupile su se tek 30. svibnja 1992. godine, u gluho doba noći – 3 sata i 30 minuta, i od tada je Lastovo prodisalo, kažu nam na trajektu. Međutim, umjesto da diše punim plućima, razvija turizam i poljoprivredu, privlači nove stanovnike i sve veći broj turista, Lastovo se našlo u obruču ovrhe i blokade računa koja prijeti da će ga potpuno ugušiti.
Kada je u ponedjeljak zatvoren jedini vrtić na otoku, jer tete, kao i svih 12 ljudi koji su na općinskom budžetu, već tri mjeseca nisu dobile plaću, reagirala je Dubrovačko-neretvanska županija. Tetama je plaćeno, vrtić je otvoren, a cijela Hrvatska doznala je da ovrha i blokada ne mora upropastiti isključivo ljudski život, već može i općinski, odnosno u ovom slučaju otočki.
Zbog pola milijuna kuna duga iz 2011. godine koji su plaćeni, ali na pogrešan račun, općinski je proračun pod ovrhom i u blokadi, ne može izvršavati tekuće obveze pa im je isključen telefon i internet, a kada HEP ispuni svoju prijetnju i iskopča ih iz elektrodistribucijske mreže, bez struje neće ostati samo Općina već i Porezna uprava, sud, županijski uredi i Fina koji su u istoj zgradi i na istom mjerilu.
Isključit će se javna rasvjeta, luka Ubli ostat će u mraku, trajekt koji u 22 sata uplovljava iz Splita neće moći pristajati i otočani ne žele ni razmišljati kako će sve to završiti. U pitanju je bio dug Općine prema tvrtki MGT iz Kumrovca za obavljene radove. Općina Lastovo platila je 490.000 kuna MGT-u, ne znajući da je potraživanje preuzela najprije tvrtka Croatia Factoring, a potom tvrtka Prokljan.
Ugovor o cesiji između tvrtke MGT i Croatia Factoringa sklopljen je 11. veljače 2011. godine, a 24. veljače Općina Lastovo platila je dug MGT-u na račun koji je, ispostavilo se, bio u blokadi. Prvostupanjski sud utvrdio je da je Općina podmirila dug te da je oslobođena obveze plaćanja prema cesionaru jer nije bila obaviještena o ustupanju potraživanja, ali Viši sud tu je odluku preinačio u korist tužitelja. Općina je zatražila reviziju postupka, ali to ne odgađa ovrhu na cijeli iznos sa zateznim kamatama.
– Riječ je o sudskom sporu iz 2011. godine koji smo mi 2015. godine dobili, ali Visoki trgovački sud u travnju presuđuje u korist tužitelja, nakon čega je u lipnju ove godine u cijelosti ovršen općinski proračun. Riječ je o 490.000 kuna, a sa sudskim troškovima i zateznim kamatama taj iznos narastao je na milijun kuna, što je 70% izvornih sredstava proračuna. Od dana ovrhe u ova tri mjeseca nastale su nove dubioze jer općina ne može podmirivati ni svoje tekuće izdatke ni korisnike proračuna: vrtić, vatrogasce, komunalni pogon, udrugu Val koja provodi socijalni program skrbi za osobe treće životne dobi. Cijelo ljeto, koje nama nažalost traje samo 60 dana, odradili smo sve poslove kao da je sve normalno. Nadali smo se rješenju, ali nije se dogodila reakcija nadležnih – ukratko nam je ispričao načelnik Lastova – neovisni Leo Katić, koji je vlasti od 2013. godine.
Ukinuta pomoć države
Na Lastovu po popisu stanovništva živi 860 ljudi, a u stvarnosti cijele godine ih je ovdje 680, raštrkanih u pet naselja. Premalo. – Otok Lastovo ne može održati samoga sebe i to nikad nije mogao. Općina Lastovo je od 1993. do 2005. dobivala tekuću potporu iz pričuve Ministarstva financija, od 500.000 do 850.000 kuna.
Sredstva su bila ciljana za sufinanciranje djelatnosti važnih za otok, među kojima je bio i dječji vrtić. Ta potpora prestaje 2005, a u Vladi Ive Sanadera ponovljena je 2009. i 2010. i onda je prestalo i od tada se, naravno, u proračunu stvaraju dubioze – kaže Katić. Zahvalan je Županiji koja je osigurala plaće za tri djelatnice vrtića, nakon čega je vrtić opet počeo raditi, ali ga je pogodilo što je župan Nikola Dobroslavić za nastalu situaciju optužio “neodgovornu” lokalnu vlast koja se nije pozvala na članak 244. Zakona o ovršnom postupku i zaštitila onaj dio proračuna nužan za tekuće funkcioniranje jedinice lokalne samouprave.
– Župan dobro zna da je problem nastao davno prije, kada je na vlasti bio HDZ. Poznato mu je, kao i brojnim ministrima, čak i premijeru Plenkoviću da je Trgovački sud odbio naše pozivanje na članak 244. Učinili smo sve što je u našoj moći i mi se sami iz ovoga bez pomoći države ili županije ne možemo izvući. Jako se loše osjećam zbog cijele situacije koju ja nisam prouzročio, a isti račun plaćamo dva puta, samo ovaj put sa zateznim kamatama – kaže nam Katić, koji kao i svi ostali zaposlenici dolazi u ured, radi, koristi privatni mobitel i sam plaća račune.
Margaret Hropić, zamjenica načelnika, volonterka je. I prije je radila bez plaće pa se za nju materijalno nije ništa promijenilo. – Imam svoje profesionalno zanimanje, državna sam službenica već 30 godina u Poreznoj upravi. Ovo je mala općina, broj ljudi na Lastovu je ispod svake razine tržišne isplativosti i održivosti i mnogi od nas su aktivni na mnogim poljima jer pokušavamo održati život na otoku – pojašnjava Margaret Hropić. Lastovo ima policijsku postaju, dva tima Doma zdravlja, stomatologa, poštu...
Trećina stanovnika na otoku starije je životne dobi. Nema staračkog doma, nema fizikalne terapije, o njima skrbi jedino udruga Val koja je na općinskom i županijskom proračunu. Njezina predsjednica je Annette Mufić Trojković. Lastovka je, rođena u Njemačkoj gdje je odrasla i završila fakultet. Udala se na zavičajni otok na kojem živi već 18 godina i ima četvero djece, isto koliko i načelnik Katić.
Tri zaposlenice Vala koje provode program pomoći u kući starijim osobama za mnoge korisnike jedina su veza s vanjskim svijetom. Naime, mnogo starijih ljudi žive sami, okruženi pustim iseljenim kućama, mjesto je na uzvisini puno “skalina” i mnogi od njih ne mogu dalje od svoje kuće.
– Moje djelatnice rekle su mi da ne žele zbog svog rada stvarati novi dug Općini. One su voljne dati otkaz i otići na Zavod za zapošljavanje dok se to ne riješi. Vidite li koliko povjerenja te žene imaju, žele umanjiti dug Općine koji iz dana u dan raste. HEP nam je isključio struju, radile smo od kuće. Mi se stvarno trudimo i sve tri razmišljamo da idemo na burzu da bismo rasteretile Općinu iako zajedno imamo dvanaestoro djece – kaže gospođa Annette koja kaže da je sretna na Lastovu.
– Ovdje je kao u raju unatoč svim problemima od kojih je najteži što djeca, kada završe osnovnu školu, u srednju moraju u Split. Moje tri kćeri su sada u Splitu, kod kuće je samo sin koji ide drugi razred osnovne škole – otkriva nam, ali tako je svim Lastovcima kojima loša povezanost s Dubrovnikom ne omogućava školovanje u njihovu županijskom središtu. Preko sezone imaju katamaran Dubrovnik – Ubli, ali raspored vožnje odgovara turistima i Dubrovčanima, ali ne Lastovcima. Šetamo do vrtića. Obnovljen je i uređen.
– Radimo, djeca su unutra, baš slavimo jedan rođendan. Radile smo cijelo ljeto bez plaće, roditelji su stali uz nas kada smo odlučile zatvoriti jer više nismo mogle, ali, srećom, Županija je ispunila ono što je i prije obećala pa smo dobile po dva dohotka. Bilo bi mi drago da se pomogne cijelom otoku – kaže Zdenka Bačić.
Zadovoljna je jer se, unatoč svemu, broj djece u vrtiću ne smanjuje. Dapače. Lani ih je bilo 18, a ove godine 20. – Jadan ovaj naš načelnik. Ja mu se ne bih htio naći u koži. Ne moramo svi imati isto mišljenje, ali svi imamo isti problem i trebali bismo puhati u isti rog. To bih rekao i da je druga strana na vlasti, svejedno je. Nas bi trebalo nagraditi što živimo na Lastovu. Recite mi što ova naša Vlada čini, radi sirotinju od nas i našega otoka, a da nas daju nekome drugome učinili bi Ameriku od nas – tvrdi Tonči Lešić Deklecijan.
Jelena Šutić je Splićanka, a lastovska nevjesta. Sreli smo je na biciklu.
– Na Lastovu sam osam godina i super mi je. Imam svoje hobije, pronašla sam sebe i uživam. Volim se šetati, voziti biciklom, volim istraživati i fotografirati. Imam svoju Facebook-stranicu Lastovo u slikama i tako sam malo pomogla podići popularnost otoka. U početku je ljudima bilo malo čudno, jer njima koji su cijeli život tu nije tako zanimljivo kao nama koji dođemo sa strane. Ali, svidjelo im se to što radim, prihvatili su me i ponosni su na mene. Uklopila sam se, super mi je i presretna sam – kaže Jelena Šutić.
Ipak, priznaje da je preseljenje iz Splita bio mali kulturološki šok.
– Odlučili smo zasnovati obitelj i da ćemo djecu odgajati na Lastovu. Ovdje imaju slobodu koju u Splitu nikada ne bi imali. Ima još jedna značajna stvar: ovdje novac puno više vrijedi jer nemamo na što trošiti. Na ovakvom mjestu manje su ti materijalne potrebe, ali zato osvijestiš sebe, upoznaš se, stil života je drukčiji – kaže Šutić koja tvrdi da zimi imaju bogatiji život nego što mislimo.
– Počinje sezona liganja, pa berba maslina, a onda dođe prosinac sa Svetom Lucijom, koju Lastovci slave pa Svetog Nikolu, a kada prođe Božić, već sredinom siječnja počinju pokladi. Svakog petka i subote imamo ples. Ovdje se jako poštuje ples kao umjetnost. Svi savršeno plešu polku i valcer i to bude prekrasno. Družimo se, jedemo, pijemo, više smo zajedno nego ljudi u gradu – kaže Jelena.
Što se tiče blokade općine, tvrdi da svi na otoku osjećaju sve što se događa, bilo dobro ili loše.
Blokada do veljače 2019.?
– Eto, dobili smo novo dječje igralište, baš smo sretni i zadovoljni, svako je popodne puno djece. Mislim da će iz svega ovoga izaći nešto pozitivno. Sad se vidi da smo mi zadnja rupa na svirali u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ovo nam može biti vjetar u krilo jer sada svi vide taj odnos prema nama pa vjerujem da će se nešto bitno promijeniti – optimistična je Jelena.
Njezin optimizam dijeli i načelnik Katić. U četvrtak im dolazi ministar Goran Marić, na sjednici Vlade u listopadu priprema se niz odluka za poticanje kapitalnih projekata koji će omogućiti razvoj otoka. O problemu blokade razgovarali su s minsitrima Kuščevićem, Žalac, upoznat je i premijer Plenković.
– Vjerujem da će nam pomoći. U protivnom, bit ćemo blokirani do veljače 2019. o tome ne želim ni razmišljati – poručuje Katić koji je bio i prvi načelnik Lastova nakon što je vojska otišla.
VIDEO Pogledajte kakve nas klimatske promjene očekuju
Nije sve tako crno odnosno vrlo ranih 90-ih, dok je država bila u ratnom stanju, "domaći" su se domogli građ. parcela na Pasaduru (najviše atraktivan predio Lastova, cca 3 km od Ubli) i Prihodišću (cca 5 km od Ubli) po smiješnim cijenama, nalik današnjem opremanju "jače" kuhinje u stanu. Te parcele su kasnije nuđene po astronomskim cijenama, red veličine 100-ak tisuća eura - eno ih i danas u malim oglasnicima, neke neprodane u II i III redu od mora na Pasaduru i čekaju kupca kojeg će pomusti, a na račun privilegiranog poznanstva u općini Lastovo. I kako se radi o nevjerojatnim razlikama u cijeni koju su gospari-otočani platili općini i koju su kasnije "ubrali" od "furešta", nek se njih par skupi danas i izvole donirati po stotinjak tisuća kn svaki, još će im biti golema zarada - a općina spašena, bez upliva izvana, zar ne? Bilo bi fair... Inače, žalopojke na Lastovu su pod "dobar dan", a samo subvencija Vlade za trajektnu liniju Split - Lastovo je desetak milijuna kn/god. Ukratko, otočani ne znaju ništa napraviti mimo vlastitog džepa i vlastitog probitka, to je mafioso okruženje u kojem nema tko od stranaca ne bi bio "nasanjkan", a ni ne znaju pogoditi broj računa, sve elitni bodulski kadrovi... Nije za žalit!