Trgovci vs. Vlada 2:0, rezultat je tužbi koje su na Ustavnom sudu već dvaput podizali – i dobivali trgovci, a nakon što je Vlada najavila još jedan zakon na temu (ne) radne nedjelje, prođe li, isti je scenarij izgledan i treći put, uvjeren je Denis Čupić, čelnik Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara HUP-a i direktor F.O. Grupe koja upravlja Westgateom. Nedjelja je, podsjetimo, do sada u Hrvatskoj u dva navrata bila neradna – 2004. i 2009., no zbog prevelikog broja izuzeća određenih vrsta trgovina Ustavni je sud te odredbe Zakona o trgovini proglasio neustavnima.
– Rad trgovina nedjeljom mora biti predmet radnog zakonodavstva po uzoru na Sloveniju. U Hrvatskoj se sve vrijeme rasprava vodi oko trgovine, a što je s ugostiteljstvom, pumpama, kinima, kazalištima, kladionicama, klubovima... koji rade nedjeljom? Zar u tim drugim djelatnostima ne treba radnike adekvatno zaštiti? – pita Čupić, ističući kako nove zakonske odredbe o regulaciji (ne)radne nedjelje, koje je ovih dana najavio ministar gospodarstva Darko Horvat, ponovno otvaraju put diskriminaciji.
Protuepidemijske mjere kojima se posljednje četiri nedjelje branio rad trgovina nisu ništa drugo do HDZ-ovo guranje na mala vrata odluke o neradnoj nedjelji i preispitivanje javnog mnijenja pred parlamentarne izbore, smatra velik broj trgovaca.
Nije politički trik?
Jer, nije puno trebalo da ministar Horvat obznani kako uskoro u javnu raspravu ide prijedlog o 14 radnih nedjelja godišnje, a ostalih će 38 trgovine biti zatvorene. Na izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, odnosno članka 57. unutar kojega se regulira rad nedjeljom, radi se već dvije i pol godine i traži najbolja opcija koju su s velikom dozom konsenzusa, ne samo sa socijalnim partnerima nego i sa zainteresiranom javnošću, stavili na stol. Analiza je, dodaje, pokazala da petak, subota i ponedjeljak čine 15 do 16% ukupnog volumena trgovine, a nedjelja 8%, te da se trgovačka nedjelja može efikasno kompenzirati u tim danima.
– Četrnaest je vikenda unutar kojih trgovine bilježe profitabilnost, a sve ostale bilježe određeni gubitak. Stav je HGK, HOK-a i velikog dijela HUP-a da je i na destinacijama u kojima je pretežita djelatnost turizam 14 profitabilnih nedjelja, a konsenzusom je s poslodavcima i sa sindikatima dogovoreno da se blagdanima također ne radi, a subotom bi se radilo do 21 ili 22 sata – rekao je Horvat.
Nova Vlada bi izmjene, ako sve prođe po planu, usvojila možda već u rujnu, dok bi se granskim kolektivnim ugovorom i dogovorom između sindikata i poslodavaca utjecalo da radne nedjelje budu minimalno 50% više plaćene. No, dok Horvat govori o postignutom konsenzusu, neki procjenjuju da bi bez posla moglo ostati od 15 do 20 tisuća zaposlenih u trgovini, zbog smanjenog fonda sati, naročito u neprehrambenoj trgovini.
Slobodan Školnik, predsjednik uprave Emmezete Balkans, smatra da će zabrana, odnosno ograničenje gospodarske aktivnosti u sektoru trgovine, sigurno dovesti do manje ostvarenih prihoda. – U Poljskoj je procjena da zabrana trgovine nedjeljom donosi 3% manji prihod trgovini i 1% manji BDP – rekao je Školnik.
Hrvatska je, dodaje, na začelju EU i nalazi se u godini u kojoj će BDP pasti oko 10 posto te je dodatno umjetno proizvedeno smanjenje gospodarske aktivnosti ravno katastrofi.
>> FOTO Očekivane gužve na tržnicama: Pred neradnu nedjelju brojni su građani pohrlili u kupovinu
– Doći će i do dodatnog otpuštanja radnika. Već sada ima poslodavaca koji su prisiljeni rezati plaće da bi održali poslovanje. Sljedeći korak će biti otpuštanje, što je normalna i prirodna reakcija svake organizacije koja je ugrožena u krizi – tvrdi Školnik, ističući kako čak i u Austriji, gdje trgovci mogu raditi nekoliko nedjelja u godini, razmišljaju o svim radnim nedjeljama do kraja godine. Martin Evačić, predsjednik Udruge trgovine HUP-a te direktor NTL-a, kaže kako se ne može govoriti o postignutom konsenzusu između trgovaca i Ministarstva gospodarstva, jer ni trgovci pri HUP-u nemaju zajednički stav. U razgovorima s Ministarstvom 14 neradnih nedjelja spominjalo se tek kao jedno od mogućih rješenja kojima bi se pokrila turistička sezona.
– Međutim, dio trgovaca apsolutno je protiv bilo kakve regulacije trgovina nedjeljom, dio za regulaciju, ali nitko de facto nije za potpunu zabranu, pogotovo u turističkoj sezoni – objašnjava Evačić, ističući kako još jedna diskriminatorna najava neradne nedjelje sigurno neće proći na Ustavnom sudu.
On osobno je za regulaciju rada nedjeljom, odnosno za neradnu nedjelju. No već je i protekla zabrana rada nedjeljom Nacionalnog kriznog stožera bila potpuno nepotrebna i pogrešna jer su se dopustile iznimke.
– Trgovina se vrlo brzo organizira. Mi tri-četiri nedjelje nismo radili, a benzinske pumpe su za to vrijeme počele prodavati čak i mlijeko. O čemu govorimo? Pekarnice su počele prodavati i brašno, šećer, sol, ulje, kiosci isto tako. Ako se ide u zabranu rada trgovina nedjeljom zakonski, onda to definitivno treba napraviti bez iznimaka, inače se to opet pretvara u nered – objašnjava Evačić.
Dodaje kako je, kad bi se brojilo, veći dio trgovaca za zabranu rada, odnosno za regulaciju rada nedjeljom, bez izuzetaka i po izboru poslodavca, čak i neprehrambene trgovine. Trgovački centri mahom su protiv zabrane. No činjenica je da nisu svi u istoj poziciji i nekima je nedjelja puno važniji dan. NTL-u se, pak, očekivano, promet od nedjelje prelio na subotu i ponedjeljak, objašnjava Evačić. I ne samo njemu. Prema podacima koje smo dobili od Porezne uprave, u razdoblju od 1. do 24. svibnja ove godine, u koje su ušle četiri neradne nedjelje u trgovini, koje je Krizni stožer pravdao primjerenim protuepidemijskim mjerama, broj fiskaliziranih računa u djelatnosti G-47 – Trgovina na malo osim trgovine motornih vozila i motocikla – iznosio je 88,1 mil. u vrijednosti 5,8 milijardi kuna, a u istom razdoblju lanjske godine – kad su sve nedjelje bile radne i nije bilo pandemije koronavirusa – fiskalizirano je 77,5 mil. računa u vrijednosti 6,14 milijardi kuna.
– S obzirom na trajanje posebnih okolnosti te kratak period za usporedbu, ne možemo jednoznačno utvrditi je li se i na koje dane u tjednu promet preusmjerio – odgovaraju.
No uspoređujući radne i neradne nedjelje, odnosno radne za dio subjekata poput benzinskih crpki, pekarnica, kioska, koji su imali dopuštenje za rad Kriznog stožera, u prvoj “neradnoj” nedjelji u svibnju ove godine fiskalizirano je 309.783 računa u iznosu od 21,2 mil. kuna, dok su te brojke prve nedjelje u lanjskom svibnju iznosile 1,8 mil. računa, odnosno 154 mil. kuna. Slično je zabilježeno i ostalih nedjelja – između 20,8 i 25,5 mil. kn prometa, dok su u istom razdoblju u prethodnoj godini nedjelje trgovcima ukupno donijele između 154 i 170,2 mil. kn svaka, odnosno do sedam puta više. No kako je ukupna razlika između svibnja lanjske i svibnja ove godine oko 340 mil. kuna, u koje treba “uračunati” i pandemiju pa kupujemo uglavnom ono što je nužno, a manje impulzivno, evidentno je da se dobar dio novca prelio na neke druge dane.
Satnica barem 35 posto viša
Drago Munjiza, glavni izvršni direktor Lonije, zalaže se za regulaciju rada nedjeljom upravo na način da se propiše maksimalno moguć broj radnih nedjelja (12- 16) za vrijeme turističke sezone, odnosno u neturističkim sredinama po izboru trgovca – uz uvjet da plaćeni radni sat prodavača nedjeljom bude minimalno 35% viši od cijene radnog sata ostalih šest dana u tjednu. Tvrdi kako je Lonia ostvarivala nešto manje od 10% tjednog prometa nedjeljom u 2019., a za vrijeme zabrane zbog korone taj se cjelokupni promet preraspodijelio na subotu (do 40%), ponedjeljak (do 30%) te petak (do 10%) tako da ne planiraju otpuštanja, nego, naprotiv, i zapošljavaju trgovce koji su donedavno bili deficitarni kadar u Hrvatskoj i okruženju.
– Ako bi se reducirao rad nedjeljom maloprodaja bi postala atraktivnija djelatnost za potencijalne zaposlenike. Ne bi odlazili u inozemstvo ili druge industrije, a stopa bolovanja i stopa fluktuacije postojećih zaposlenika smanjila bi se za oko 10 posto, što donosi “skrivene” uštede – kaže Munjiza, ističući kako zabrana rada nedjeljom donosi i manje troškove budući da Društvo trgovkinje plaća oko 35 posto više nego ostalim danima, a umanjuje se i trošak energenata zbog jednog radnog dana manje.
– Svjestan sam da u turističkim predjelima Hrvatskoj “fali” prometa, ali on neće biti nadoknađen radom nedjeljom dok ne dođu turisti i ne liberalizira se kretanje stanovništva, što ne znači da ne treba hitno liberalizirati dozvolu za ovih npr. 14 mogućih “turističkih” radnih nedjelja – ističe Munjiza.
Pritom kioscima i benzinskim postajama treba zabraniti držanje cjelokupnog asortimana jedne trgovine (što je praksa koja postoji u npr. Austriji), kako zakon ne bi i treći put “pao” na višoj sudskoj instanci. Nakon KTC-a koji je u nas još lani probio led i bez da je primoran zakonom, odlučio kako će njegovi zaposlenici imati svaku slobodnu nedjelju i blagdan, za neradnu su se nedjelju u nas nedavno izjasnili i Pevex i Boso.
Čupić kaže kako Austrija od ove godine ima prve regije u kojima zbog proglašenja turističkih središta trgovina nedjeljom već radi i ide se u daljnja proširenja. Mađarska je zbog loših gospodarskih kretanja nakon nekoliko mjeseci ukinula zabranu rada nedjeljom, dok je u Poljskoj uvođenje zabrane rada nedjeljom dovelo do najvećeg stradavanja trgovina u vlasništvu domaćih malih i srednjih poduzetnika te je nekoliko malih lanaca otišlo i u stečaj. Iz dnevnih kontakata sa 190 trgovaca zakupaca u Westgateu Čupić ima informacije kako se samo mali dio, do 20 posto prometa nedjelje, prelilo na subotu i petak, a ponedjeljak je, suprotno stajalištima zagovaratelja neradne nedjelje da je najjači – najslabiji dan u tjednu.
– Prve točne analize imat ćemo sredinom lipnja iz analiza prometa zakupaca. No isti je trend i u drugim centrima te kod većih trgovaca namještajem – objašnjava on te dodaje kako se, prema analizi prometa u 2019. godini, u osam hrvatskih trgovačkih centara sviše od 190 trgovina različitih profila, pokazalo da im nedjelja, koja je drugi najunosniji dan nakon subote, nosi 20,9 posto tjednog prometa, a ponedjeljak svega 8,8 posto. Slično je i s posjećenosti.
– Naime, brojke koje se iznose u korist neradne nedjelje obuhvaćaju sve trgovačke operacije, trgovce koji ne rade vikendom ili rade samo od ponedjeljka do subote, kao i specijalizirane trgovine autodijelova i slično te veleprodajne račune u maloprodaji koji ulaze u izvještaj fiskalizacije. No iz ankete u 680 objekata trgovačkih lanaca te 70 velikih centara (veće robne kuće, trgovački parkovi, outleti i šoping-centri) ponedjeljak je svima najslabiji dan – tvrdi on.
Iz Sindikata trgovine Hrvatske (STH) i Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) kažu kako je uvođenje neradne nedjelje općedruštveno pitanje za koje se bore godinama. Zlatica Štulić iz Sindikata trgovine Hrvatske kaže kako je 6-7 kuna više po satu rada nedjeljom nedovoljno. K tome, obitelji radnika u trgovini tada su slobodne, pa i oni žele dan tjednog odmora provoditi upravo u nedjelju, ističe ona te naglašava kako se opseg poslova u slučaju neradne nedjelje neće smanjiti jer je i prije krize bilo manjka radnika u trgovini, pa je upošljavala i studente i umirovljenike.
Iz Ministarstva gospodarstva do zaključenja ovoga broja nismo dobili odgovor kad će se zakon o 14 radnih nedjelja pustiti u javnu raspravu ni kako će se izbjeći još jedna eventualna tužba trgovaca Ustavnom sudu. Prema zadnjem istraživanju portala MojPosao na 4000 građana, gotovo tri četvrtine njih (71%) podržavalo je odluku o zabrani rada trgovina nedjeljom u tijeku pandemije koronavirusa, čak i nakon što se situacija s epidemijom primiri.
S druge strane, petina je smatrala kako bi u trenutačnim okolnostima trgovine trebale raditi i nedjeljom, dok je 8% ljudi podržavalo zabranu, ali samo do završetka epidemije. Građani koji podržavaju zabranu, rad bi prvenstveno zabranili trgovačkim centrima i trgovinama prehrambenom i mješovitom robom (91%) te specijaliziranim trgovinama (84%). Sa zabranom rada tržnica slaže se njih 61%, kioska 56%, pekara 43%. Očekivano, zabranu najviše zagovaraju radnici u trgovini (84%), u industriji (79%) te u uslužnim djelatnostima (78%). No iako podupiru neradnu nedjelju, zanimljivo je da u kupovinu koncem tjedna odlazi čak dvije trećine građana (68%).
Ponovit ću jedan komentar prije tjedan dana. Dozvoliti sve dane raditi, ujedno sve inspekcije van na teren. Da li je radnik prijavljen, da li je plaćeno za rad subotom, nedjeljom, praznikom, noćni? Da li je tako i plaćen porez? Da li su sva davanja plaćena po zakonu... itd. itd.... Ukoliko nisu za taj mjesec mora radniku isplatiti duplo a državi za kaznu 10 puta više. Pa tko voli nek izvoli.