”Prema podacima Ministarstva uprave imamo solidne vijesti – broj rođenih 2019. je 36.553, što je više nego 2018. kada ih je bilo 35.905, a 2017. bilo je rođeno 35.221. Vidi se jedan pozitivan trend, no daleko je to od kompletnog anuliranja negativnog trenda”, pohvalio se prekjučer premijer Plenković na sjednici Vlade, nakon čega je svima koji prate statistike o stanovništvu ostao upitnik iznad glave zašto se premijer ne poziva na relevantne službene podatke, one Državnog zavoda za statistiku. Nakon premijerove izjave građani će se zapitati čiji podaci o broju rođenih su točni, Ministarstva uprave ili Državnog zavoda za statistiku. Nažalost, premijer nije u pravu ili su ga savjetnici loše informirali jer nemamo nikakav pozitivan trend.
Štoviše, lani je u Hrvatskoj rođeno najmanje djece otkako se prate statistike, samo 36.143, kako je nedavno objavio DZS, a to su jedini relevantni službeni podaci. Oni pokazuju da smo 2017. imali 36.556 rođenih beba, 2018. njih 36.945 i, kako je navedeno, 2019. najmanje – 36.143 rođene djece. Dakle, nikad nismo imali 35 tisuća rođenih kako govori premijer pozivajući se na podatke Ministarstva uprave.
– Jedina je relevantna statistika ona državna, službena, Državnog zavoda za statistiku i volio bih da se nama demografima objasni otkud takva razlika u broju rođenih između državne službene statistike, jedine relevantne i rađene po međunarodnoj metodologiji, i podataka Ministarstva uprave? No i uz ovaj imaginarni porast broja živorođenih treba nam negdje oko 900 godina da nadoknadimo broj iseljenih u posljednjih pet godina – kaže demograf Marin Strmota.
No očito su premijera loše savjetovali da se hvali ovakvim podacima jer broj upisa novorođene djece u maticu rođenih u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019., kako ga vodi Ministarstvo uprave, ne znači isto što i točan broj rođenih prema Državnom zavodu za statistiku. Kako su nam još prije objasnili stručnjaci, podaci Ministarstva uprave o broju rođenih od siječnja do prosinca određene godine odnose se na upisane u maticu rođenih u siječnju te godine iako su rođeni u prosincu godinu prije, a ne obuhvaćaju rođene u prosincu te godine, koji će biti upisani u maticu rođenih sljedeće godine. Usto, konfuzija nastaje i jer se, primjerice, nečija beba rođena u zagrebačkoj bolnici vodi pod rođene u Gradu Zagrebu, a zapravo roditelji djeteta žive u drugoj županiji. Zato na kraju sve te podatke čisti i sređuje DZS, stoga su jedini relevantni kad je riječ o broju rođenih.
Kad podatke obradi DZS, vidjet će se jesu li točni podaci Ministarstva uprave o građanskim i vjerskim brakovima po kojima je lani prvi put više bilo sklopljenih građanskih brakova, njih 9996, od vjerskih – 9946. Doista su se posljednjih godina građanski brakovi približili vjerskima pa posljednji podaci DZS-a pokazuju da je od 19.921 braka u 2018. 50,1% parova sklopilo vjerski brak i 49,9% građanski.
VIDEO Sto mjera za demografsku obnovu
