Više od 23.000 oštećenika RBA zadruga s neizvjesnošću iščekuje današnju odluku Suda EU o tome je li Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u RH s neovlaštenim vjerovnikom u skladu s legislativom EU.
Do te je instance tzv. Škibolin zakon došao nakon što je Mirella Rodin, sutkinja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe na Rabu, uputila prethodno pitanje Europskoj komisiji o predmetu u kojem je oštećenica RBA zadruge zatražila ništetnost ugovora.
Umjesto da postupi u skladu s nacionalnim zakonom, sutkinja je, ničim izazvana, zatražila supranacionalno pravno mišljenje. EK se o zakonu izjasnio negativno, s argumentom da se odnosi samo na inozemne neovlaštene vjerovnike, ali ne i na hrvatske, pa je diskriminatoran, iako je posrijedi svojevrsni lex specialis, a domaće kreditne institucije ionako su pod nadzorom HNB-a ili Hanfe.
Isto je mišljenje dao i nezavisni odvjetnik pa su šanse da se zakon održi mizerne, iako je takav slučaj bio kod CHF-kredita.
Kakve mogu biti posljedice? U slučaju da zakon padne i odluka se implementira kroz hrvatsko pravosuđe, tisuće slučajeva u kojima su zaustavljene ovrhe mogle bi rezultirati novom poplavom blokiranih.
U strahu od takvog scenarija, predstavnici Udruge Blokirani sastali su se nedavno s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
– U skladu s ustavnim i drugim zakonskim ovlastima, predsjednica će i ubuduće aktivno sudjelovati u tom problemu dok se ne postigne cilj; da građani ne smiju biti blokirani i mora im se omogućiti da imaju priliku vratiti dugove – prokomentirali su u Uredu predsjednice, no nisu precizirali što poduzima.
Imaju li u slučaju pada zakona plan B, pitali smo i Vladu i Ministarstvo pravosuđa, s obzirom na to da postoje i presude u korist oštećenika i prije donošenja lex Škibola koje se oslanjaju na druge zakone, recimo, Zakon o obveznim odnosima. U Ministarstvu ističu da je Sud EU jedini mjerodavan za tumačenje prava EU i da su njegova tumačenja obvezujuća, kao i da će daljnji tijek ovrha ovisiti o ishodu parnica za utvrđenje ništetnosti.
– Kad bude objavljena presuda Suda EU, nadležna tijela RH analizirat će nju i argumentaciju i razmotriti potrebu za poduzimanje daljnjih radnji – kažu. Na pitanje može li se sudska vlast voditi presudama u korist oštećenika donesenim prije lex Škibola odvraćaju da, prema Ustavu, jedinstvenu primjenu prava osigurava Vrhovni sud RH, kao najviši sud. Blokirani od Vlade zahtijevaju uredbu kojom će pomoći oštećenicima.
Kontejner za plastičnu ambalažu u naselju Prečko zatrpan otpadom
Pa normalno da ce RH opet izgubit...nije valjda balkansko pravo iznad EU....isto tako je Piranski zaljev danas u sloveniji sto ce potvrdit i sud EU. Opametimo se i postujmo EU koja nam gradi peljeski most i brine se o nasim ekonomskim izbjeglicama.