Premijer Plenković, govoreći o problemu iseljavanja neki dan, izjavio je da će se ljudi uskoro početi vraćati u Hrvatsku jer da se takav trend dogodio u svim novim članicama EU. No, ima li njegov optimizam pokrića imajući na umu da su se iseljeni vraćali u države EU koje imaju zapažen rast kao Poljska, ali nije dosad zabilježen znatniji povratak ljudi u Rumunjsku, Bugarsku i Hrvatsku?
Ima pojedinaca povratnika
Demograf Marin Strmota pristao je sa stručne razine, ne baveći se izjavom premijera, komentirati mogući povratak iseljenih.
– Što se tiče povratka iseljenih u članice EU, vraćaju se ljudi u zemlje koje imaju puno snažniji gospodarski rast nego mi. Poljska bilježi snažan rast zadnjih godina i iseljene Poljake natrag u zemlju očito je privukao oporavak i optimizam u društvu i kod njih jesu značajniji povratci. Mi ne možemo reći da imamo neki povratak iseljenih, nego eventualno nešto slabiji odlazak jer se potencijal za iseljavanje među mlađim ljudima smanjio jer su mnogi već otišli. Ima pojedinačnih povrataka ljudi koji su probali živjeti vani i vratili su se, ne zato što ih je privukla Hrvatska, nego zbog loših iskustava vani i nerealnih očekivanja – kaže Strmota.
U novim članicama u rangu s Hrvatskom kao što su Rumunjska i Bugarska nema, kaže, znatnijih povrataka. Treba imati na umu i da je, prema istraživanju politologa i povjesničara Tade Jurića, među iseljenim našim državljanima tek njih 15% izjavilo da razmišlja o povratku u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju, a 45% bi se vratilo u mirovini, a njih 40% nikako se ne želi vratiti. I ankete koje su, kaže Strmota, radili među mladima pokazuju spremnost da odu vani, no napominje da kod tih istraživanja treba voditi računa da su ljudi nezadovoljni, ljuti na političare pa, iako u srcu osjećaju da bi se vratili, kažu da ne žele. U četiri godine samo se iz Vukovarsko-srijemske županije iselilo 3237 učenika i tu je još teže očekivati povratak.
– Ljudi koji su se iselili s djecom teško su se na to odlučili i, kad bi se vraćali, to znači opet “razmontirati” djeci život koja su se taman snašla u novoj zemlji – kaže Strmota.
Trebaju nam promjene
Pročelnica Odsjeka za demografska i migracijska istraživanja u Institutu za migracije i narodnosti, Sanja Klempić Bogadi slaže se sa Strmotom.
– Bilo bi dobro za Hrvatsku i za nas da se povratak iseljenih dogodi, ali, nažalost, mislim da nije realan sljedećih nekoliko godina. Dok se ne dogodi snažniji rast i društvene promjene nužne da se vrati povjerenje građana u institucije, teško je očekivati povratak iseljenih – kaže. Kao i Strmota drži da je ključni razlog za povratak Poljaka to što je njihovo gospodarstvo ojačalo, porasle plaće, a i Brexit će utjecati na povratak Poljaka iz Britanije.
>>Večernji TV: Marin Strmota
U Njemackoj cujes pri kupnji kako cijele mlade obitelji govore hrvatskim jezikom. Priliv je strasan. Zar ce se netko uopce vratiti u tu lopovsku drzavu? Da ! , samo oni koji se nece nikako moci snaci u Njemackoj. Nitko od onih s kojima sam kontaktirao nema ni truna pozitivnih misli o "Domovini". Otvaranjem jos i austrijskog radnog trzista iselitei ce se jos dosta maldih Hrvata. Plenkovic nek uvozi "radnu snagu" Ovi dogadaji su indikator nesposobnosti svih!!! Politicara, svih!. Nelustacijom se vratilo HR u neku malu YU. Sve generacije komunista ostale nedirnute. Sad su na i pri Vlascu a i Crkva tim Konvertitima rezervira prve redove kon nekih vaznijih crkvenih obreda. Zmislite svoje hrvate indirektno, s siromastvom, protjeruju te uvoze radnu snagu! Sraz. svi misle da je najbolje da ta HR Drzava pukne i onda sve ponovno, ali s Lustracijom. Nelustracija je izvor svega sto vidimo, svega. Komunizam je jedino u HR s Nelustracijom Re- animiran, vitaliziran i instaliran u politiku i Drustvo. Ja to promatram kao Veleizdaju.