Nakon što je nedavno dobila osmo sveučilište, Sjever u Koprivnici, Hrvatska će uskoro, prema najavama, dobiti i deveto sveučilište, u Slavonskom Brodu. Treba li Hrvatskoj, koja je kadrovski i materijalno prilično ograničena, toliko sveučilišta, pitanje je o kojem se sve češće raspravlja u akademskim krugovima. Argument je za osnivanje novog sveučilišta, što ističu i u Ministarstvu obrazovanja, da Hrvatska ima 26 posto visokoobrazovanih ljudi, dok ih Brodsko-posavska županija ima samo 15 posto. Uz to podsjećaju da je Hrvatska postavila cilj da do 2020. godine dosegne broj od 35 posto visokoobrazovanih.
Povećanje broja visokoobrazovanih u Brodsko-posavskoj županiji, upozorava se, nemoguće je postići bez dodatnog razvoja obrazovanja. Naime, jedan broj mladih na tom područuju od studiranja odustaje zbog financijskih razloga ili zbog odlaska na studij u Zagreb, Osijek ili neki drugi grad. Jezgru novog svuečilišta činit će Strojarski fakultet iz Slavonskog Broda koji je već pokrenuo postupak izdvajanja iz Sveučilišta u Osijeku, slavonskobrodsko Veleučilište te Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti i Studentski centar koji su do sada također bili dio Sveučilišta u Osijeku.
Dodatni razvoj
U Ministarstvu obrazovanja ističu da su Strojarski fakultet i Veleučilište prošli postupak reakreditacije kojim je utvrđeno da obje institucije “ispunjavaju, osim nacionalnih kriterija, i sve europske standarde kvalitete”, pa su im izdane dopusnice za sve studijske programe, čime su, ističu u Ministarstvu, postavljeni temelji za razvoj tih institucija u samostalno sveučilište. No, dio akademske zajednice misli drukčije.
– Smatram da nisu potrebna nova sveučilišta jer Hrvatska za to nema kapaciteta. Na sveučilištima treba postojati znanstvena komponenta, a upitno je ima li Hrvatska znanstveni potencijal za toliko sveučilišta – kaže dr. Boris Jokić, jedan od autora reforme obrazovanja, naglašavajući da bi trebalo racionalizirati mrežu visokih učilišta i poboljšati postojeća sveučilišta. Bivši ministar znanosti i obrazovanja dr. Radovan Fuchs nije protiv osnivanja slavonskobrodskog sveučilišta, ali, ističe, samo ako za to postoji kvalitetna infrastruktura, pogotovo nastavno-znanstveni kadrovi.
– Ne može se novo sveučilište osloniti na tezgarenje predavača s drugih sveučilišta. Svaka bi institucija koja se osniva u startu morala imati minimalno 30 posto svojih kadrova s punim radnim vremenom i odgovarajuću opremu, laboratorije i sve što je potrebno. Kad pokrećete studij, morate studentu pružiti vrhunsku naobrazbu - zaključuje Fuchs.
Bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Radovan Bjeliš kaže da se u posljednjih 10-15 godina sveučilišta osnivaju stihijski i da akademska zajednica na to više nema utjecaja.
– To više nije tema akademske zajednice nego političkih struktura i interesa – kaže Bjeliš, upozoravajući da nema ozbiljnih priprema i ulaganja u kadrove.
Kvalitetni će preživjeti
Bjeliš ističe da bi na milijun stanovnika trebalo jedno sveučilište, što znači da Hrvatska već ima četiri sveučilišta viška.
– Imamo degradaciju kvalitete, od Sveučilišta u Zagrebu nadalje. Od 2009. godine, zbog kontinuiranog nedostatka novca, kvaliteta se stalno srozava – zaključuje Bjeliš. Za razliku od njega, prodekan najmlađeg sveučilišta, Sveučilišta Sjever, profesor Damir Vusić protiv je ograničavanja jer smatra da se time onemogućava nekoga tko je kvalitetan da radi ono što želi.
– Ako netko nije kvalitetan, neće preživjeti. Mi smo prošli postupak vrednovanja kvalitete, u povjerenstvu su bili stranci, i dobili smo jako dobre ocjene – ističe i podsjeća da ima malih zemalja s mnogo sveučilišta i velikih s malo sveučilišta i da svaka zemlja treba sama razvijati svoj koncept.
>> Zbog rada na reformi iz škola odlazi 190 učitelja
Nije Radovan, ali je slično... Aleksa