Zbog slabe kupovne moći, čak 40% manje od prosjeka EU, Hrvati od mesnih prerađevina najviše konzumiraju kobasice i hrenovke. Čak 58% potrošnje u toj kategoriji, u koju spadaju i konzervirani te trajni i polutrajni suhomesnati proizvodi, otpada, naime, na kobasičarske proizvode, gotovo 16 kilograma po stanovniku godišnje, dok je prosjek EU 34%, pokazala je analiza GIU Croatiastočara. Stoga nije čudno što smo susjedima Talijanima glavna izvozna destinacija, jača i od Francuske i Njemačke.
Neravnopravna utakmica
Od 28 tisuća tona prerađevina od peradi, koje su Talijani izvezli lani, na francuskom i njemačkom tržištu završilo je manje od 5 tisuća tona (oko 4800 t na svakom), a na hrvatskom oko 6 tisuća, čime smo ih u odnosu na broj stanovnika gotovo peterostruko nadmašili. Ostatak do 9 tisuća tona porijeklom iz peradi, od čega više od 90% čine hrenovke, uvezli smo iz Mađarske, Slovenije... te je očito da i trgovci i potrošači vole jeftino. No više je nego upitno kako ista kategorija roba na njemačkom i francuskom tržištu završava po prosječnoj veleprodajnoj cijeni od 3,70 eura, a na hrvatskom za 1,73 eura/kg.
– Ne možemo nikoga optužiti da su po toj cijeni u Hrvatskoj završavali manje kvalitetni proizvodi. No sigurno je riječ barem o graničnom dampingu, koji dovodi u neravnopravan položaj domaće proizvođače, kojim bi se trebali pozabaviti mjerodavni – kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić te pita treba li nam to, s obzirom na to da hrvatska mesna industrija ima dovoljno sirovine za izradu hrenovki i kobasica. Sve naše mesne industrije investirale su u taj segment, u posebne punilice i sustave, a sada ih gotovo ne koriste.
– Zna li se kako nas samo prirodna crijeva koštaju 5-6 kn/kg hrenovaka, dok uvozne hrenovke zajedno s “crijevima” koštaju 7 kn/kg u veleprodaji, tu sigurno nisu čista posla – kaže krašićki poduzetnik Milivoj Medven, iz MM mesne industrije, razočaran što su domaći mesari prisiljeni boriti se za opstanak i pod stalnim pritiskom nelojalne konkurencije, a nitko ne staje u njihovu zaštitu.
– Hrenovke su bile prvi proizvod kojim sam ja započeo biznis prije 40 godina i moja receptura je i danas ista. Nisam podlegao tržištu i ne želim proizvoditi ono što moja djeca ne mogu jesti – ističe, tako da on i danas svoju proizvodnju, oko 100 tona godišnje, cijeni na 50-ak kuna za kilogram.
– U prvoj polovici ove godine ukupno je registriran uvoz od 12.098 tona svih vrsta mesnih proizvoda što je povećanje uvoza za 17% s time da grupa kobasičarskih proizvoda bilježi rast uvoza 7%, uvoz konzerviranih i polutrajnih proizvoda za 20%, a trajni i polutrajni suhomesnati proizvodi za 38% – kaže pak Bobetić. Sve to domaću industriju tjera na dodatne inovacije. No teško je.
U usporedbi s EU gdje delikatesni, skuplji proizvodi poput finih šunki i ostalog čine 41% mesoprerađivačkih proizvoda, u nas ta kategorija, s obzirom na kupovnu moć, čini svega 19% potrošnje, suhomesnati, trajni i polutrajni proizvodi, pršuti, sušena vratina, rolane šunke... 23%, pa nije čudno što naši mesari kobasičarski biznis, 56.000 t godišnje, od kojih 4000 t završi u izvozu, ne žele prepustiti strancima.
Akcije in, kvaliteta out
– Ljudi su prisiljeni kupovati na akcijama, sniženjima, jeftino, malo tko si može danas priuštiti kvalitetu – kaže Medven, dok se Talijani u prvoj polovici ove godine hvale ukupnim izvozom mesnih proizvoda na intra tržište i tržište trećih zemalja od više od 87.000 tona u vrijednosti blizu 732 milijuna eura, uz prosječnu izvoznu cijenu od 8,39 eura.
Ukupna vrijednost izvoza živih životinja, mesa, mesnih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda te jaja i proizvoda od jaja iz Hrvatske u prvoj je polovini oko 363 mil. eura. Izvoz je ipak rastao po većoj stopi od uvoza pa je pokrivenost uvoza izvozom na razini 41%, u usporedbi s 37% iz prve polovine lanjske godine, doznajemo od Bobetića.
– Svježeg goveđeg mesa izvezli smo 2803 t, što je porast za 21%, svinjetine 3464 t ili 5% više, peradi 3991 t ili 22% više, dok je izvoz mesnih proizvoda svih vrsta realiziran u količini od 9876 t što je porast za 14% – kaže on. Izvoz živih životinja rastao je 25%. Živih svinja za klanje izvezli smo 126.728 komada, 21% više, a živih goveda svih kategorija 21.601 ili 27% više u odnosu na prvu polovinu prošle godine.
Ukupan uvoz živih životinja svih vrsta u tonama veći je pak 8%. Uvoz svježeg goveđeg mesa manji je 8%, uvoz smrznutog veći 16%, dok ukupna proizvodnja goveđeg mesa od 21.123 tone stagnira. Ukupan uvoz svinjetine veći je 3%, svježe 11%, dok je ukupna proizvodnja svinjskog mesa u prvoj polovini ove godine iznosila cca 35.000 tona, 1000 tona više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
>> Pogledajte koji simptomi će vam otkriti imate li problema sa srcem
