Ovogodišnji su laureati Nobelove nagrade za fiziku Amerikanac Arthur Ashkin, Francuz Gerard Mourou te Kanađanka Donna Strickland. Njihova su dostignuća vezana za fiziku lasera za koja Kraljevska švedska akademija znanosti kaže kako su donijela pravu revoluciju.
BREAKING NEWS⁰The Royal Swedish Academy of Sciences has decided to award the #NobelPrize in Physics 2018 “for groundbreaking inventions in the field of laser physics” with one half to Arthur Ashkin and the other half jointly to Gérard Mourou and Donna Strickland. pic.twitter.com/PK08SnUslK
— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 2, 2018
Njihova otkrića omogućila su izradu naprednih preciznih instrumenata pomoću kojih se otvaraju do sada neistražena područja kao i cijela lepeza industrijskih i medicinskih primjena.
Arthur Ashkin, znanstvenik koji radi u američkim Bell Laboratories, izumio je optičku pincetu čijim se laserskim hvataljkama mogu dohvatiti čestice, atomi, virusi i druge živuće ćelije. Ovaj novi alat dozvolio je Ashkinu da ostvari stari san znanstvene fantastike, korištenje radijacijskog ili tlaka svjetlosti kako bi se pomakli predmeti. Tako je izumljena optička pinceta.
From this ordinary phone, someone will receive an extraordinary phone call #NobelPrize #Physics pic.twitter.com/EpDoSdobIy
— Vetenskapsakademien (@vetenskapsakad) October 2, 2018
Nakon otkrića krenuo je i s proučavanjem bioloških sustava pa se tako danas optička pinceta široko koristi u proučavanju mehanizma života. Ashkin je sada sa 96 godina i najstariji dobitnik Nobela.
Gerard Mourou i Donna Strickland uspjeli su postići najkraći i najintenzivniji ikada proizvedeni laserski puls. Ta inovativna tehnika Donne Strickland i Gerarda Mouroua koji radi i na Ecole Polytechnique u Francuskoj i na University of Michigan u Americi, nazvana chirped pulse amplification, CPA (pojačavanje proširenog pulsa), ubrzo je postala standardom kod lasera visokog intenziteta.
Otkriće je do danas primijenjeno na milijunima operacija očiju koje se danas provode koristeći najoštrije laserske zrake. Ni danas još nisu do kraja istražene sve primjene te tehnike. Rad ovogodišnjih laureata inspiracija je i za našeg poznatog znanstvenika dr. Marina Soljačića s MIT-a koji kaže kako je napisao nekoliko radova potaknut Ashkinovim otkrićem.
- I jedno i drugo otkriće između ostalog imaju i bitne primjene za interakciju svjetlosti s materijom. Na primjer, Ashkinovo otkriće pokazuje kako se može koristiti posebna laserska svjetlost da se manipuliraju i miču mikroskopske čestice, na primjer virusi, bakterije i slično, bez da se oštete.
Otkriće Strickland i Mouroua je, između ostaloga, da se može koristiti posebna laserska svjetlost kojom se jako precizno buše rupe u materijalima, primjer je laserska korekcija vida, kaže dr. Soljačić. Ovo je i prvi puta nakon 55 godina da je Nobelovu nagradu za fiziku dobila jedna žena i to kao tek treća u povijesti. - Taj podatak odražava broj žena u znanosti kada pogledate 20, 30 godina unatrag. Broj se ipak povećava, rekla je Olga Botner, fizičarka na sveučilištu Uppsala koja je ove godine predsjedavala Nobelovim odborom za fiziku.
>> Pogledajte koji simptomi koji će vam otkriti imate li problema sa srcem
Stipčević: Snažni pulsni laseri omogućeni ovim otkrićem našli su bezbroj primjena
Za komentar ovogodišnjeg Nobela za fiziku zamolili smo i dr. sc. Maria Stipčevića, voditelja Centra izvrsnosti za napredne materijale i senzore na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.
- Ova dva otkrića povezuje korištenje sile kojom svjetlost djeluje na materiju, a koja je u svakodnevnim uvjetima potpuno nezamjetna. Otkriće tehnike chirpanja, to jest vremenskog širenja i sužavanja laserskog pulsa, bilo je inicijalno motivirano postizanjem dobivanja fuzijske energije putem sabijanja materije laserskim snopom. No iako je komercijalna laserska fuzijska elektrana do sada ostala u domeni znanstvene fantastike, snažni pulsni laseri omogućeni ovim otkrićem našli su bezbroj primjena u znanstvenim istraživanjima te industriji i medicini - od preciznog rezanja tvrdih materijala do najdelikatnijih operacija i sljepljivanja tkiva u oku, kaže dr. Stipčević podvlačeći da dok laserski pulsevi djeluju razarajuće, optička pinceta, koju je otkrio Ashkin, omogućuje nježnu, nedestruktivnu manipulaciju najsitnijim objektima poput atoma, virusa ili molekule DNA, što predstavlja revolucionarni alat za istraživanja primarno u biologiji
. - Da li se dugo čekalo? Pa i nije. Nobelove nagrade nerijetko se dodjeljuju nakon dugog perioda skrutiniranja i vaganja: baš kao i proglašenje svetaca. U oba slučaja radi se o velikoj navali kandidata, a malobrojnim proglašenjima. Tako je i Peter Higgs na svoju Nobelovu nagradu iz 2013. g. i eksperimentalnu potvrdu "Božije čestice" čekao pet desetljeća, i dočekao ju. Da li ima pre malo dobitnica te nagrade? Svakako - no to je pitanje za Švedsku akademiju, govori dr. Stipčević.
Pratite nas
