U Hrvatskoj je prošle godine umrlo 157 dojenčadi te je stopa dojenačkog mortaliteta porasla s 4 na 4,2 u odnosu na tisuću živorođenih. Dojenčetom se smatra, pa tako i u ovoj statistici, dijete koje ima do 364 dana, a prema spomenutoj lanjskoj stopi smrtnosti ove populacije nalazimo se iznad prosjeka EU.
Podaci za prošlu godinu
Naime, prema izvještaju koji je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, stopa dojenačkog mortaliteta EU iznosi 3,6 umrlih na tisuću živorođenih. U usporedbi s okolnim zemljama vidi se koliko loše stojimo kad je riječ o ovome pitanju, mjerilu koje se opisuje kao važan indikator kvalitete zdravstvene skrbi neke zemlje. Konkretno, Slovenija navodi stopu od 2,1 što je dvostruko manji broj umrle dojenčadi na tisuću živorođenih. U Austriji je ta stopa 2,9, a u Italiji 2,7 umrlih na tisuću živorođenih.
Prema spomenutom izvještaju, u prošloj godini uzrok više od 50 posto dojenačkih smrti u Hrvatskoj bila su patološka stanja vezana za trudnoću ili porod, a potom su drugi najčešći uzrok malformacije.
– Najveći broj dojenčadi umire zbog navedenih perinatalnih uzroka neposredno po rođenju, tijekom prvog dana života, te bi osiguravanje intenzivnog neonatalnog liječenja u ustanovi poroda, uz usko specijalizirani kadar i potrebnu opremu, moglo dovesti do povoljnijih ishoda, kao u većini zemalja EU-28 s niskom dojenačkom smrtnošću. U svrhu utvrđivanja dojenačkih smrti koje su se mogle izbjeći, da su pravodobno utvrđeni rizici i poduzete mjere liječenja, potrebno je, osim ove analize vitalno-statističkih podataka o broju i osnovnim uzrocima dojenačkih smrti, provesti i analizu potencijalnih rizika za svako umrlo dojenče te analizu učinkovitosti organizacije perinatalne skrbi, posebice u odnosu na mogućnosti liječenja novorođenčadi vrlo niske (ispod 1500 grama) i izrazito niske porodne težine (ispod 1000 grama) koja čine najveći udio u ukupnom broju novorođenačkih i dojenačkih (0-364 navršena dana života) smrti – piše, među ostalim, u izvještaju HZJZ-a.
Ono što ovaj izvještaj otkriva jest i velika razlika u dojenačkoj smrtnosti među županijama. Najviša stopa dojenačkog mortaliteta lani je bila u Koprivničko-križevačkoj županiji s osam smrti na tisuću živorođenih, a gdje je u 2018., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupno rođeno 1005 djece od kojih je sedmero mrtvorođeno. Druga najviša dojenačka smrtnost evidentirana je u Sisačko-moslavačkoj županiji sa stopom od 7,4 smrti na tisuću živorođenih, a prema podacima spomenutog statističkog zavoda, tamo je lani rođeno 1229 djece.
Velika razlika po županijama
Najniže su stope u Varaždinskoj te Požeško-slavonskoj županiji, daleko od hrvatskog prosjeka sa stopom od 1,4, odnosno 1,7 umrle dojenčadi. Konkretno, u Varaždinskoj županiji rođeno je 1441 dijete među kojima šest mrtvorođenih, dok u Požeško-slavonskoj nije bilo mrtvorođenih među 600 rođene djece prošle godine.
Struka će posebno upozoriti na podatak da je većina umrle novorođenčadi u nas umrla u ranom neonatalnom razdoblju što znači do šestog dana života. Od navedenih 157 smrti njih 87 umrlo je upravo u tom razdoblju, a za što u izvještaju piše da je riječ “najčešće o posljedici nezrelosti i nespremnosti djetetova organizma na život u vanjskom svijetu zbog preranog rođenja”.
>> Pogledajte i ovaj video: Tata se igrao s bebom, a onda se dogodilo nešto što nije očekivao
