Godinu na odlasku obilježila su događanja vezana uz proslavu stote godišnjice početka Prvog svjetskog rata – od izložbi, predstava... Unatoč sve težoj financijskoj situaciji zbog koje se za kulturu izdvaja tek 0,5 posto proračuna (793 milijuna kuna), bilo je iznimno značajnih događaja.
Intendantska kriza zagrebačkog HNK ove je godine napokon riješena iz petog pokušaja nakon što je na natječaju raspisanom u veljači izabrana Dubravka Vrgoč koju je Vlada imenovala intendanticom u travnju. Sve do studenog HNK čekalo se i da se izaberu ravnatelji Drame, Opere i Baleta. Odlaskom Dubravke Vrgoč, ZKM je vodila v.d. Ksenija Marinković, a mijenjan je i Statut kazališta kako bi se za ravnateljsko mjesto mogao javiti kandidat koji nije diplomirao umjetničko ili humanističko područje.
Veliku prašinu podigao je i dolazak Olivera Frljića na mjesto intendanta riječkog HNK Ivan pl. Zajc. U Rijeci je odigrana njegova predstava Aleksandra Zec, a krajem godine i Hrvatsko glumište čime je zaokružen priča "Trilogije o hrvatskom fašizmu".
Bilo je i iznimno uspješnih događaja - u travnju je Zrinka Cvitešić osvojila prestižnu nagradu Laurence Olivier za ulogu Djevojke u mjuziklu "Once" na West Endu. U listopadu je počelo slavlje 25 godina postojanja kazališta Mala Scena. Veliko je priznanje tom neovisnom kazalištu bio je dolazak danske Kraljice Margarete II. Na domaću premijeru predstave "Zašto baš ja" nastale u koprodukciji s danskim kazalištem Passepartout i švedskim Landskrona Teaterom.
U studenom je praizvedena drama Tene Štivičić "Tri zime" koju je pisala za The National Theatre" čime je postala prva domaća dramatičarka kojoj je to pošlo za rukom.
I u filmskoj umjetnosti bilo je mnoštvo zanimljivih događanja – Film Ognjena Sviličića "Takva su pravila" uvršten je Venecijanski filmski festival Mostru, a Emir Hadžihafizbegović je u sekciji Horizonti nagrađen za najbolju mušku ulogu u Sviličićevu filmu.
Kratkometražni film u hrvatsko-njemačkoj koprodukciji "Kokoška" osvojio je Europsku filmsku nagradu za najbolji film u kategoriji.
I ove godine nastavljeno je snimanje HBO-ovog serijala "Igre prijestolja" u Hrvatskoj i to ne samo u Dubrovniku nego i u Šibeniku, Splitu i Klisu. Bilo je najavljeno da će HBO za snimanje u Hrvatskoj potrošiti oko 43 milijuna kuna, dok bi kroz mjere poticaja Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) trebao dobiti povrat uloženih sredstava od otprilike 8,5 milijuna kuna.
Napokon je završena dugogodišnja trakavica s isplaćivanjem naknade autorima za posudbu knjiga u knjižnicama - 1,75 mil. kn koji će pripasti piscima, prevoditeljima i ilustratorima.
Književnik Milko Valent napisao je roman kapitalac "Umjetne suze" na 1408 stranica što je treći najopsežniji roman hrvatske literature, a autor je jedan od najproduktivnijih hrvatskih pisaca.
Značajan uspjeh postigla je pjesnikinja Dorta Jagić koja je u ožujku osvojila uglednu nagradu The European Poet of Freedom Literary Price za knjigu pjesama 'Kauč na trgu' u izdanju Hrvatskog društva pisaca, a koju dodjeljuje poljski grad Gdanjsk. Nagrada je posebna u kontekstu pjesničkih nagrada zbog novčanog iznosa budući da pobjednik prima iznos od oko 25.000 eura.
U glazbenoj umjetnosti, javnost je napokon dočekala svečano otvorenje Muzičke akademije u Zagrebu 1. listopada. Projekt je vrijedan ukupno 210 milijuna kuna, od čega je na dogradnju i rekonstrukciju postojeće zgrade Ferimporta uloženo nešto više od 120 milijuna kuna. Međutim, iako je bilo najavljeno da će se glazbenici u zgradu useliti tijekom jeseni, do danas to nije učinjeno.
Veliku pažnju privukla je najava da će se u zagrebačkom HNK-a raditi opera "Nikola Tesla" i to kao koprodukcija s notornim Bobom Wilsonom i Jimom Jarmuschem što bi se trebalo realizirati 2016.
U likovnoj umjetnosti značajna je izložba Joana Miroa u Umjetničkom paviljonu koja se još stigne pogledati. Veoma važna bila je i retrospektiva Julija Knifera u zagrebačkom MSU-u, a velika vijest je i da su Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija zajedno nominirale stećke , jedinstven fenomen Balkana, na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a ovog ljeta.
Ove godine napustili su nas značajni umjetnici knjniževnik Zvonimir Balog, kroničar Zagreba Zvonimir Milčec, veliki glumci Ana Karić i Boris Buzančić, dobri duh domaćeg teatra Zvonimir Torjanac, dramaturg Mladen Škiljan, slikar i dobročinitelj Hrvoje Šercar, te akademski slikar Boris Demur.
U Beču je u lipnju preminuo naš najveći hrvatski dirigent nakon Lovre pl. Matačića, Berislav Klobučar.
