Iako Poljsku baš i ne možemo svrstati u neku svjetsku velesilu kad su u pitanju ronilački sportovi i discipline, nedavno je zbog jednog uspješnog projekta ta zemlja ipak dospjela na naslovnice većine medija koji se bave tom tematikom. U gradiću Mszczonowu četrdesetak kilometara udaljenom od Varšave prošle je subote otvoren najdublji bazen na svijetu nazvan Deepspot. Kako bi posjetitelji dotaknuli njegovo dno morat će zaroniti na dubinu od 45,5 metara.
– Već prvi dan bazen je posjetilo 13 gostiju, među kojima je bilo i osam iskusnih ronioca koji bi uskoro trebali dobiti i licenciju instruktora ronjenja. Nekima se to neće činiti kao velika brojka s obzirom na to da obične bazene dnevno posjeti više stotina ljudi, ali ovaj bazen nije namijenjen za to da biste u njega skočili i malo plivali. Kad dođete k nama dobit ćete na korištenje punu opremu za ronjenje, dakle i boce s kisikom i sve ostalo, a zatim će vas naši zaposlenici, također iskusni ronioci, povesti u podvodni obilazak – pojasnio je direktor bazena Michal Braszczynski. A u tom podvodnom obilasku imat ćete što vidjeti jer bazen nije uobičajenog četvrtastog dizajna, nego ćete kad u njega zaronite doslovce prolaziti kroz špilje, gledati majanske ruševine i obilaziti olupine potonulih brodova. Naravno, riječ je o prilično realistično sagrađenim imitacijama, ali kad primjerice uđete u kompleks špilja doista ćete imati osjećaj kao da se nalazite negdje u prirodi, a ne u bazenu, jer se u njih dolazi kroz uski otvor na kraju kojeg uopće nema osvjetljenja i sve izgleda čak i pomalo klaustrofobično.
Priprema za velike zarone
– Naša je ideja pri gradnji Deepspota bila da se ronioci u njemu osjećaju poput vrtićke djece, da istražuju i igraju se jer nikad ne znaju gdje se što nalazi. Primjerice, u olupini potonulog broda mogu pronaći različite predmete koje redovito mijenjamo drugima, pa čak i kad prvi put sve istražite i vratite se nakon nekoliko tjedana ne možete biti sigurni da ćete u bazenu pronaći iste stvari kao prethodni put – pojašnjava Michal Braszczynski. Posjetitelji bazena mogu, kaže direktor Deepspota, biti i iskusni ronioci i početnici koji nikada prije nisu obukli ronilačko odijelo. U tom slučaju neće se odmah spuštati na dno, nego će to učiniti tek nakon nekoliko posjeta jer je cijelo iskustvo koncipirano i kao neki manji ronilački tečaj. Ipak, s obzirom na mogućnosti koje pruža bazen ispunjen s 8000 kubika vode, što je dvadeset puta više od volumena standardnog bazena dugog 25 metara, Deepspot će poslužiti i kao svojevrsni podvodni poligon za iskusne vojne i vatrogasne ronioce.
– Premda ovdje nema lijepih riba ni koraljnih grebena, ovo je doista dobro mjesto za trening i pripremu za zaron u pravo more ili ocean. Osim toga, za razliku od običnih bazena namijenjenih plivanju, Deepspot u doba pandemije može primati klijente jer je uvršten u kategoriju ronilačkog centra u kojemu se održavaju tečajevi ronjenja – komentirao je instruktor ronjenja Przemyslaw Kacprzak. Iako je gradnja poljskog čuda za koje je potrošeno više od 5000 kubnih metara betona trajala malo dulje od dvije godine i stajala 8,9 milijuna eura, projekt još nije potpuno gotov jer je u planu i gradnja hotela iz čijih će se soba pružati pogled na unutrašnjost bazena i ronioce.
Bazen od osam hektara
Međutim, kad taj podvodni hotel bude završen Deepspot više neće biti najdublji bazen na svijetu jer će ga već u proljeće iduće godine na tome mjestu naslijediti Blue Abyss (Plavi ponor) koji se trenutačno gradi u Velikoj Britaniji. Riječ je o kompleksu koji je zamišljen kao mjesto na kojem će se ljudi moći pripremati za ekstremne uvjete putovanja, primjerice
na Mjesec, a unutar tog kompleksa bit će i bazen dubok 50 metara. Ispada tako da će Deepspot samo oko pola godine biti najdublji bazen na svijetu, što je do prošlog tjedna bio bazen Montegrotto Terme u Italiji, čiji vertikalni pad iznosi 42 metra. Ipak, iako su i ovi bazeni itekako masivni, nikako ih ne treba zamijeniti s najvećim bazenima na svijetu, gdje apsolutni rekord drži bazen privatnog resorta San Alfonso de Mar u hotelskom kompleksu u Čileu koji je sagradila multinacionalna kompanija Crystal Lagoons. Prostire se na površini od oko osam hektara, a sadrži ukupno 66 milijuna galona filtrirane vode iz Tihog oceana. Ilustracije radi, to je količina vode koja stane u 6000 standardnih bazena. Bazen je otvoren 2006., točno nakon pet godina građenja, a za cijeli je projekt utrošeno između 1,5 i 2 milijarde dolara. Samo održavanje bazena koji je toliko velik da se na njemu može jedriti, skijati na vodi, voziti kajak ili roniti te uživati u posebno sagrađenoj plaži stoji oko pet milijuna dolara godišnje. Zanimljivo je i da će prosječan plivač teško preplivati s jednog kraja bazena na drugi s obzirom na to da je dugačak više od kilometra. Inače, ista tvrtka koja je sagradila bazen u Čileu trenutačno radi na projektu City of Stars vrijednom 5,5 milijardi dolara u egipatskom Sharm el-Sheikhu, a bazen koji ondje grade imat će površinu od 12,5 hektara i kad bude završen bit će najveći na svijetu.
