Švicarski grad na tri brežuljka, Lausanne se može pohvaliti jedinstvenom obrazovnom ustanovom, koja u svom sastavu ima restoran s Michelinovim zvjezdicom u kojem školarci obavljaju praksu. U hotelijerskoj školi École hôtelière de Lausanne polaznici mogu steći od srednjoškolske diplome do zvanja magistra, a o iskustvima s takvim modelom na ovotjednom Kongresu turističke industrije govorit će konzultlant u toj školi Jochen de Peuter.
Kako se u Švicarskoj postaje konobar, kuhar?
Zainteresirani učenici, nakon što navrše 15-16 godina i završe prvu razinu srednje škole, prijavljuju se za naukovanje i upisuju se na redovito strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO). Ono se temelji na dualnom sustav, kombinaciji praktične i teorijske nastave, a učenici strukovnih škola pohađaju i tečajeve u kompanijama i tako dodatno poboljšavaju praktične vještine. Kasnije se, pak, mogu pridružiti programima tercijarne razine poput švicarskoga profesionalnog stupnja HF, a zatim i nastaviti studij prvostupnika i magistra.
Koliko su mladi Švicarci zainteresirani za ta zanimanja?
Švicarska ima dobre uvjete, što ugostiteljstvo čini privlačnom industrijom i za mlade Švicarce. K tome, pružanje usluga, pomoći, ljubaznost i gostoljubivost, DNK su Švicaraca.
Kolike su prosječne plaće u švicarskom ugostiteljstvu?
Ovisi o tome kako se definira ugostiteljstvo. Mi smatramo da je ugostiteljstvo više od hotela ili restorana. Polovica učenika naše škole završi u industrijama koje nisu hoteli ili restorani, ali zahtijevaju ‘ugostiteljski stav’. To su privatne banke, luksuzne industrije, moda, industrije satova, zrakoplovne kompanije i sl. No, prema nekim online izvorima, prosječna plaća u segmentu hrane, ugostiteljstva, turizma i cateringa u Švicarskoj iznosi 85.000 CHF. Ali, treba znati da su troškovi života u Švicarskoj najviši na svijetu.
Kakva je reputacija konobara i kuhara koji dolaze iz Hrvatske?
Švicarska je jedna od zemalja s najvećim udjelom imigranata u zapadnom svijetu. Oko 35% stanovnika su migranti prve ili druge generacije, uglavnom iz Italije, Njemačke, bivše Jugoslavije, uključujući Hrvatsku, Albanije, Portugala i Turske. Osobno vjerujem da su svi oni Švicarci, imaju švicarski identitet, njihova djeca pohađaju lokalne škole, govore lokalni jezik i zbog toga domaće Hrvate doživljavam kao Švicarce. Ono što Švicarsku ovdje čini posebnom jest da se ljudi, bez obzira na podrijetlo, ponašaju na švicarski način – učinkovito, prijateljski i djelotvorno. To je “švicarstvo”.
Vaša škola ima i restoran s Michelinovom zvjezdicom, kako to funkcionira?
Svi studenti prvostupničkih studija na EHL-u započinju svoje prve mjesece u školi s pripremnim programom koji im daje operativno znanje i vještine ključne za snalaženje na višim rukovodećim poslovima u ugostiteljstvu. Tijekom tog pripremnog programa preuzimaju više uloga u vođenju domaćinstva, sve pod nadzorom iskusnih stručnjaka. Ta Michelinova zvjezdica izuzetno je postignuće jer je to jedini Michelin restoran koji vode studenti! Većina studenata nema ili ima malo prethodnog iskustva za postizanje ove razine usluge. Ta nagrada ilustrira uspjeh pet vrijednosti naše škole: izvrsnost, obitelj, poštovanje, učenje i inovacije. Gosti koji posjete kampus vide na djelu motivaciju naših studenata, ali i predanost supervizora, profesora i profesionalaca.
Jeste li posjetili Hrvatsku i što vidite kao prednost, a što kao slabost hrvatskog turizma?
Kratko samo bio tri puta i nadam se da ću na ljeto posjetiti obalu. Vidim nekoliko jačih strana: pristupačnost automobilom, prekrasna obala, kvaliteta hotela i stanovnici koji govore engleski. Ono na što valja obratiti pažnju je da se na vrhuncu sezone, između lipnja i rujna, odvija od 80 do 85 posto svih turističkih noćenja. To je 75 milijuna noćenja u četiri mjeseca, što je puno. Jadranska mjesta u to doba godine mjesta mogu biti prenatrpana. Smatram da bi Hrvatska trebala smanjiti masovnost i vrlo jasno ciljati na dobru klijentelu.
Covijek lijepo kaze da su svi koji zive i rade u Svicarskoj su zapravo Svicarci, bez obzira otkud dolaze, jer svjetski poznato svicarsko ugostiteljstvo ne moze bez njih funkcionirati. Tako je i u poznatom londoskom bankarstvu, Englezi manjina. Pola americkih Nobelovih nagrada dobiji ljudi kaji su imigrirali u Ameriku . Tako je svima bogatim zemljama, oni koji to ne shvacaju zaostaju