Najbližoj crnoj rupi mnogo smo bliže nego što su do prekjučer govorili udžbenici. Prema zastarjelu podatku, crna je rupa blizu obližnje zvijezde V404 Cygni u zviježđu Labuda, udaljena 7800 svjetlosnih godina, a tim koji je vodio Nizozemac Peter Jonker jučer je objavio da je isti taj fenomen udaljen samo 1600 svjetlosnih godina! Dodatno objašnjava da je ta udaljenost izračunata tako da je moguća pogreška od samo pet posto.
Kako se računa koliko je udaljena koja zvijezda? Načelo je jednako kao i kad se s dva brijega računa koliko je daleko seoski crkveni zvonik: uz pomoć Pitagorina poučka. Zvijezde su, međutim, mnogo dalje, a dva su promatrača razmjerno mnogo bliže, pa je veća i mogućnost pogreške.
Da bi dobila što točniji rezultat, Jonkerova je ekipa proučavala i uspoređivala radioteleskopske signale crne rupe uz V404 Cygni iz cijeloga svijeta i tako došla do točnijega podatka.
Crna je rupa kozmički fenomen toliko gust da točka - kojoj je naziv singularitet - u dnu lijevka na koji naliči ima gotovo beskrajno gustu masu s praktično beskrajnom gravitacijom. Njena je osobitost da guta sve što se nađe u dosegu toga lijevka, galaksije, zvijezde, planete... Čak i svjetlost. Zato je nevidljiva pa je i dobila naziv crna rupa.
Ravnina koja pokriva vrh lijevka, iz kojega ništa ne može uteći privlačnoj sili naziva se "obzor događaja". Okomito na tu ravninu iz crne rupe sijeva snop gama zraka poznat kao Hawkingova radijacija i to je jedini izravni dokaz postojanja crne rupe.
Crna rupa uz V404 Cygni nastala je u središtu pradavne eksplozije supernove. Unatoč tome što nam je zvijezda uz V404 Cygni sada "mnogo bliže" naša galaksija ni na koji način nije u opasnosti.
hahaha odmah mi je lakše da nismo u opasnosti