Sve smo bliži 10. srpnju, danu do kojeg je lex Agrokor na snazi, a da bi se stiglo izglasati nagodbu konačni prijedlog dogovora vjerovnika Agrokora trebao bi biti potpisan najkasnije početkom lipnja.
Izvanredna uprava predvođena Fabrisom Peruškom trebala bi objaviti plan nagodbe do kraja tjedna, a uza sve prepreke poput osporenih jamstava bez kojih nagodbe nema i osporenih tražbina vlasnika obveznica, pred nagodbu se postavlja i problem tehničke naravi. Kako je među vjerovnicima puno velikih tvrtki, od kojih su neke dionička društva izlistana na tržištu kapitala, mnoge tvrtke morat će uoči glasovanja organizirati skupštine društava bez kojih ne mogu donijeti odluku o glasovanju o nagodbi. Zakon nalaže da se skupština može održati najranije mjesec dana od poziva na nju. I financijski vjerovnici imaju kompleksne procedure pa prije odluke o tome hoće li ili neće glasovati za nagodbu moraju sazvati kreditne odbore ili sjednicu uprava.
U svakom slučaju, za pridobivanje suglasnosti za glasovanje veliki vjerovnici trebat će i više od mjesec dana, što znači da bi prijedlog nagodbe morao gotovo već biti na stolu. Mnogi stoga misle da bi elegantnije bilo produljiti lex Agrokor na još nekoliko mjeseci, a ne juriti za rokom, naročito jer bi se u tom dodatnom vremenu moglo riješiti i mnoga druga otvorena pitanja. Tako bi se, na primjer, dobilo vrijeme za osnivanje stalnog vjerovničkog vijeća, ali i za pokretanje parnica pa čak i pravorijek u predmetima kojima se pokušava dokazati valjanost jamstava i valjanost tražbina vlasnika obveznica koje će se morati voditi protiv Agrama i Adris grupe.
U Agrokoru pak tvrde da će stići pripremiti nagodbu u postojećem zakonskom roku, ali ako se ne postigne posebni sporazum s Agram investom i ne nagovori tvrtku osiguravateljskog mogula Dubravka Grgića da povuče osporavanje jamstava na kojima se temelji EPM model, nagodbe neće biti. Agramu se zauzvrat nudi dogovor kojim može vratiti dio izgubljenog uloga koji iznosi oko 290 milijuna kuna, i to tako da Agrokor od Agrama otkupi dionice Agrolagune, proizvođača ulja i vina. Sporazum valja postići i s Adris grupom s obzirom na to da je ona osporila oko 780 milijuna eura tražbina vlasnicima obveznica, odnosno sva potraživanja koja nisu refinancirana roll-up aranžmanom. Vlasnici obveznica u ovom trenutku ne mogu glasovati o nagodbi što čini cijeli proces manje legitimnim.
Oni koji se zalažu za produljenje zakonskog roka smatraju da bi sređivanje stvari smanjilo potencijalne tužbe nakon samog procesa. S druge strane, dio aktera vjeruje i da bi više vremena značilo samo više prilika za taktiziranje pojedinih skupina vjerovnika. Više je prednosti produljenja zakona, ali u političkim okolnostima u kojima bi se to trebalo napraviti malo je vjerojatno da je to potez na koji će se premijer Andrej Plenković odlučiti, osim ako na to ne bude prisiljen. Sada mu treba što hitnija nagodba.
Anketa:sve je ovo namjestaljka i zavjera Lustracija bi otkrila mnogo toga