Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Prijedlog zakona

Nacionalna mirovina od 800 kuna za starije od 65 bez prihoda

Josip Aladrović
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
1/3
16.12.2019.
u 06:39

Na nju bi moglo računati od 8000 do 22.000 ljudi bez drugih prihoda! Ministarstvo pred radnu skupinu ide s tri moguća modela.

Stariji od 65 godina koji nemaju nikakvih prihoda, a moguće ni imovine, od 2021. trebali bi primati 800 kuna nacionalne mirovine mjesečno. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ubrzano radi na donošenju novog zakona o nacionalnoj mirovini, o čemu bi se ovaj tjedan trebala izjasniti i radna skupina sastavljena od stručnjaka, socijalnih partnera i umirovljeničkih udruga.

HDZ je tijekom prošle kampanje za parlamentarne izbore obećao da će uvesti nacionalnu mirovinu, a prema informacijama državne tajnice Majde Burić, prijedlog zakona trebao bi se već u siječnju ili veljači naći u Vladinoj proceduri, a donosit će se u redovitom postupku!

20 godina prebivanja

Hoće li se novo pravo za starije od 65 godina, koji nemaju uvjete za redovnu mirovinu, zvati nacionalna mirovina ili nekako drugačije, odlučit će radna skupina pred koju resorno ministarstvo izlazi s tri moguće varijante. Prema svakoj od njih, nacionalne će se mirovine (ili državne naknade za starije, socijalne mirovine, zaštitni dodatak za starije) uvesti od početka 2021., a pravo na njih imat će hrvatski državljani koji imaju najmanje 20 godina neprekidnog prebivanja u Hrvatskoj. Dakle, da bi sa 65 godina stekao pravo na hrvatsku nacionalnu mirovinu, moraš u zemlji živjeti od svoje 45. godine. Nacionalna bi mirovina iznosila 800 kuna mjesečno, a ovisno o kriterijima, na nju bi moglo računati između 8000 i 22.000 građana koji nemaju drugih prihoda!

U Ministarstvu rada objašnjavaju da buduća mirovina ne bi smjela demotivirati građane da svoj materijalni status u starosti pokušaju popraviti stjecanjem redovne mirovine, koja za minimalnih 15 godina staža iznosi oko 1020 kuna. Stoga se i predlaže manji iznos od te minimalne mirovine proizašle iz radnog odnosa. Osim toga, u Hrvatskoj se isplaćuje i zajamčena minimalna naknada koju prima oko 72.000 građana, među kojima je oko 8000 osoba starijih od 65 godina. Zajamčena minimalna naknada za radno nesposobnog samca iznosi 920 kuna, a na osobe koje je primaju primjenjuje se i imovinski cenzus.

– Neće biti dvostrukog primanja i mogućnosti da jedna osoba prima nacionalnu mirovinu i zajamčenu minimalnu naknadu – ističe Bujić. Zašto bi se netko odrekao naknade od 920 kuna u korist 120 kuna niže nacionalne mirovine?

Drukčije od naknade

– Nakon smrti primatelja naknade država preuzima njegovu eventualnu imovinu, kod nacionalne mirovine toga ne bi bilo – objašnjava Burić.

Radna skupina bira između tri moguća rješenja. Prema prvom prijedlogu, novu nacionalnu mirovinu dobili bi građani koji mjesečno raspolažu s manje od 800 kuna prihoda, što se dokazuje dohodovnim cenzusom primatelja bez ulaženja u njegovu imovinu. Ne bi se gledali ni prihodi članova zajedničkog kućanstva. Prema tom za građane najpovoljnijem modelu mirovinu bi 2021. primilo 22.700 starijih od 65 godina, za što bi država te godine trebala osigurati 139 milijuna kuna, a u deset godina 2,6 milijardi kuna! Druga je mogućnost da se provjeravaju imovina i prihodi svih članova kućanstava i u tom bi slučaju potencijalni broj korisnika pao gotovo tri puta, na oko 8000.

Ta bi varijanta državu prve godine stajala oko 56 milijuna kuna, a u deset godina oko milijardu kuna. Očito se računa da će se s godinama broj primatelja nacionalne mirovine povećavati. U trećoj varijanti država ne bi provjeravala vrijednost imovine, nego bi se pravo na mirovinu vezalo uz dohodovni cenzus. Tko ima manje od 800 kuna na mjesec može računati na isplatu nacionalne mirovine u tom iznosu. Za tu bi varijantu državi 2021. trebalo 100 milijuna kuna, a do 2030. 1,8 milijardi kuna!

Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, mirovinu ne prima oko 59.000 starijih od 65 godina, no većina ipak raspolaže određenim prihodima i imovinom pa se ne bi našli među primateljima nacionalne mirovine.

Njemačka

Socijalna pomoć za starije koji nemaju zakonski utvrđen iznos primanja, podložno provjeri dohotka i imovine

Austrija

Socijalna mirovina podložna provjeri materijalnog stanja, različita po saveznim državama

Francuska

Minimalna mirovina za osobe starije od 65 godina (62 ako su nesposobni za rad) čiji je dohodak ispod zakonski određenog iznosa

Grčka

Socijalna mirovina za starije od 67 bez mirovinskih prava na temelju plaćenih doprinosa (2017. 360 eura mjesečno)

Mađarska

Zaštitni dodatak za osobe starije od 62 godine koje primaju manje od 80 posto minimalne starosne mirovine

Bugarska

Minimalna mirovina neovisna o stažu i radu, financira se iz proračuna

Slovenija

Nacionalna mirovina za starije od 65 postojala do 2012., prebačena u sustav socijalne skrbi kao socijalna pomoć

Norveška i Poljska

Minimalna mirovina koja ne ovisi o uplaćenim doprinosima za starije od 65 godina

Irska

Socijalna pomoć za starije od 66 godina s redovitim boravištem, podložno provjeri dohotka i imovine, financira se iz općih poreznih prihoda

Italija

Socijalna mirovina i dodatna socijalna pomoć, podložno provjeri dohotka i imovine, uz uvjet starosne dobi po očekivanom trajanju života (2016. 65 godina i 7 mjeseci)

Luksemburg

Minimalan zajamčeni dohodak u sustavu socijalne skrbi, neovisan o dobi

Komentara 43

HA
Hagar
07:17 16.12.2019.

Kako kupiti glasove roma. Novcem poreznih obveznika i mirirovinama budućih koji svoje nece vidjeti jer ce se urušiti zbog svih onih koji primaju mirovine a nisu iz zaradili, A Hrvatska je tu broj jedan u Europi i u prvih 5 na svijetu.

MO
moškov
07:02 16.12.2019.

hoce se nauzivati sa 800 kn a dopunsko zdravstveno osiguranje ce tada biti 400 kn ..

MO
moškov
07:01 16.12.2019.

Hoce se naziviti i nauzivati sa tzv.nacionalnom mirovinom od 800 kn..evo moze vrdoljak ne hnsovca nego tonci snimiti novu seriju o prosjacima....nositelji tih mirovina ce biti uglavnom romi ...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije