Premda izvješća o širenju zaraze u Hrvatskoj proteklih dana, a naročito jučer, mogu zabrinjavati, naš Stožer za obranu od koronavirusa i jučer je javnost uvjeravao kako je u nas epidemiološka situacija i dalje povoljna.
Stanje u Hrvatskoj usporedili smo, koristeći se službenim izvješćima pojedinih država i podacima s Worldometera, sa stanjem u 11 drugih zemalja u susjedstvu i Europi, koje su nam bliže po broju stanovnika, i ta usporedba zapravo sama za sebe govori o tomu kako su dobar posao odradili naši epidemiolozi.
Naša je situacija trenutačno neusporediva sa stanjem u zapadnoeuropskim zemljama, odnosno katastrofičnim okolnostima u Italiji i Španjolskoj, gdje je broj ukupno zaraženih premašio 120 tisuća, više je od 10.000 mrtvih te 6000 pacijenata u teškom stanju, u Francuskoj, u kojoj je više od tisuću mrtvih bilo još prekjučer, u UK, Nizozemskoj, Njemačkoj (čak i oni imaju već 175 mrtvih), u Belgiji i Švicarskoj žrtava je više od po stotinu, ukupno više od 1200, a u još deset europskih zemalja žrtve se broje u desecima. Tragične brojke u Iranu ne jenjavaju, a i u SAD-u rapidno rastu.
Nije sve u testovima
Hrvatska se od svih zemalja u ovoj analizi prva, 25. veljače, suočila s virusom SARS CoV-2, još sedam do kraja veljače, a četiri nakon osam, a najkasnije Bugarska, nakon 12 dana
Samo u Estoniji je situacija slična našoj, jer oni nisu imali ni jedan smrtni slučaj do jučer, kad je zabilježen prvi, uz slično kretanje broja zaraženih. Island ima dva smrtna slučaja, ali i veći broj teških slučajeva te još od prekjučer više od 700 zaraženih, što treba pripisati oko četiri puta većem broju testova koje su proveli. Međutim, nije sve u testovima.
Austrija ih je napravila deset puta više, čak 32.407 pa imaju već 30 smrtnih slučajeva, Norveška 73.089 i 14 mrtvih, Italija već više od 300.000 testova, ali se broj žrtava ne smanjuje. Iskustvo Kine, Južne Koreje i Njemačke govori da masovna testiranja pomažu u suzbijanju širenja kad se poduzmu u početnoj fazi širenja epidemije, ali kad ih slijede i druge mjere, a primjer Italije, Austrije... i niza drugih zemalja pokazuje da ni takva akcija ne pomaže kad se zakasni sa strateški širokom epidemiološkom reakcijom
Očito je loše oslanjati se na testiranje ako se ono ne kombinira s drugim mjerama, držanjem kontakata pod nadzorom te mjerama karantene, odnosno samoizolacije za potencijalne nositelje zaraze, uz vojačenje doslovno svakog pojedinca za bitku s virusom.
Neke su zemlje testirale puno više od nas, ali s ostalim su mjerama kaskali za nama i vremenski i intenzitetom tako da su testiranja koja su proveli zapravo ispala više kao populistički alibi. I zemlje koje su u početku masovno testirale, poslije su se okrenule kriterijima kakvi se i kod nas primjenjuju pa testiraju zdravstvene djelatnike i pacijente sa simptomima, osobito kad su zaključili da su izgubili onu prvu epidemiološku bitku dok su mogli pratiti trag prenošenja virusa. Stoga je i postotak pozitivnih među testiranima u Hrvatskoj 12% sličan onome u Danskoj 11,5, Austriji 16,3... dok je recimo u Sloveniji 3,2% ili Norveškoj 4%.
Hrvatska je provela relativno malen broj testiranja jer se testiranja provode kad za to postoje medicinske indikacije, na pacijentima sa simptomima i medicinskom osoblju jer je kod njih kao potencijalnih prijenosnika virusa bitno što prije otkriti i prekinuti taj opasni lanac prijenosa zaraze.
Mukotrpan stručni rad
Naši su epidemiolozi očito napravili golem posao u forenzičkom dijelu borbe s virusom gdje su, kombinirajući rezultate testiranja s epidemiološkim intervjuima koje su vodili sa zaraženima i njihovim kontaktima, izolirali potencijalne širitelje zaraze.
To je, s obzirom na brzinu širenja koronavirusa, bila i velika bitka s vremenom jer je za uspjeh bilo nužno što prije locirati i izolirati. Relativno još uvijek vrlo povoljna epidemiološka situacija u Hrvatskoj rezultat je njihova mukotrpnog stručnog rada. Uz 150 osoba u karanteni, kod nas je čak 20.000 osoba u samoizolaciji te 2000 potvrđenih kontakata pod nadzorom.
Sve su to mogući širitelji zaraze, a svako njihovo kršenje mjera može upropastiti sav trud. Možemo si zamisliti kakve tek kod epidemiologa iskrene reakcije izaziva kršenje samoizolacije i nepoštovanje drugih mjera na kojima inzistiraju. Cilj je krivulju širenja zaraze što više prizemljiti i rastegnuti. Ne kvarimo hvalevrijedan stručni posao naših epidemiologa!
VIDEO: Ministar Vili Beroš: 'Pokušavam opravdati to što su ljudi pohitali iz Zagreba jer to je bilo instinktivno'
Naši Stožeri i medicinsko osoblje za sada radi odličan posao. Samo da tako bude i do kraja ove epidemije.