U rascjepkanoj administrativnoj slici Hrvatske županije su vjerojatno jedinice s kojima se građani najteže identificiraju. Njihove granice u dobroj su mjeri krojene za potrebe politike pa teritorijalno često pokrivaju teško spojive sredine, zbog čega ih se ne doživljava kao prirodne jedinice, kakve su gradovi i općine.
Obnašanje vlasti u županijama zbog toga se često svede na balansiranje između različitih političkih i administrativnih interesa, a u takvim okolnostima neki su političari pronašli načina da opstanu na vlasti čak i kada iza sebe nemaju jake političke opcije. Jedan od njih je i dugovječni župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, koji je na funkciju došao još 2001. godine, kao kandidat HSS-a, tada vladajuće stranke koju je vodio Zlatko Tomčić.
HSS je u međuvremenu mijenjao predsjednike i malo-pomalo gubio podršku birača, da bi se sveo na stranku koja u parlament ulazi samo uz pomoć velikih partnera, prvo HDZ-a, a potom i SDP-a, no Kožić je sve vrijeme opstajao na funkciji župana, uglavnom pomoću širokih koalicija često svjetonazorski vrlo raznorodnih stranaka. Takva jedna koalicija u nedjelju mu je u prvom izbornom krugu osigurala prvu poziciju u utrci za šesti mandat na čelu Zagrebačke županije.
Kožićevu kandidaturu podržali su HDZ, BM365, HSU, HSLS i HNS, a župan je uz njihovu potporu ostvario najbolji rezultat i s 44,93 posto glasova u drugom će se krugu ogledati sa SDP-ovim Mihaelom Zmajlovićem, koji nakon prvog kruga za njim zaostaje za gotovo 15 postotnih bodova.
Stabilan rast Fokusa
Uspije li Kožić i u drugom krugu obraniti funkciju, što je vjerojatno, u Županijskoj skupštini oslonit će se na iste stranke koje su mu dale potporu na izborima, pri čemu Kožiću ostaje funkcija, a strankama koje ga podržavaju osoba koja će i dalje pomirivati njihove međusobne, a u dobroj mjeri i različite interese unutar samih stranaka. Jer, primjerice, interesi HDZ-a u Zaprešiću ne poklapaju se uvijek s interesima iste stranke u Sv. Ivanu Zelini.
Koliko se dugo takvo “primirje” može održati, ovisit će i o pojavljivanju i rastu potencijalnih novih opcija u zagrebačkom prstenu, a da se one pomalo pojavljuju, u nedjelju su pokazali iznenađujuće dobri rezultati stranke Fokus, čiji je predsjednik Dario Zurovec u prvom krugu potvrdio status gradonačelnika Svete Nedelje. Zurovec je ondje dobio i apsolutnu većinu u gradskom vijeću, no stranka nije ostala ograničena na Sv. Nedelju. Ušli su i u Županijsku skupštinu s više od 12 posto osvojenih glasova, a gotovo jednak broj glasova osvojila je i njihova kandidatkinja za županicu Ana Bolšec. Vijećnička mjesta ova mlada stranka osvojila je i u Ivanić-Gradu, Sv. Ivanu Zelini, Samoboru i Zaprešiću, a njihovi kandidati za gradonačelnike u Samoboru i Zelini prošli su u drugi izborni krug. Hoće li se i ova stranka na razini županije s vremenom uklopiti u strukture oko Kožića ili će odabrati rast na neovisnosti i s vremenom pokušati razbiti ustaljenu vladavinu, ostaje vidjeti.
Još jedan župan kod kojega svi, pa i politički oponenti, cijene činjenicu da nije svadljiv ni isključiv je Željko Kolar, SDP-ov župan Krapinsko-zagorske županije. Pamti se tako Kolarova čestitka Kolindi Grabar-Kitarović kada je postala predsjednica, no on, za razliku od Kožića, za održavanje vlasti u svojoj županiji nije prisiljen na spajanje svjetonazorski nespojivih opcija. Kolar je u nedjelju u prvom krugu potvrdio treći uzastopni mandat, a uz njegov SDP, u kampanji su ga podržali i HSS te HSU.
Nadomak apsolutnoj većini je i u Županijskoj skupštini, a zasad nema na vidiku opcije koja bi ga mogla ugroziti u sljedećim godinama. Kolaru oponenti nerijetko zamjeraju bahatost, no podržavatelji će njegove iste poteze tumačiti kao dobrodošlu samouvjerenost. U prilog dugovječnom županu ide i činjenica da iza sebe nije ostavljao repove, nikad ga se nije prozivalo za mutne poslove, a prilično je, kažu, neovisan i o središnjim tijelima stranke, odnosno o “centrali u Zagrebu”, što je pokazao epizodama zategnutih odnosa s posljednja dva šefa SDP-a.
Napao Dalić pa je pohvalio
Neovisnost o stranačkim strukturama sve je vrijeme pokazivao i mladi gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, koji je nakon pet godina na čelu Koprivnice u nedjelju u prvom izbornom krugu još jednom obranio svoju poziciju. Jakšić se u političkoj karijeri također nije libio javno kritizirati šefove svog SDP-a, no pokazivao je i da se sposoban nakon trzavica vratiti konstruktivnom dijalogu. Slično postupa i u međustranačkim okršajima pa je tako nedavno kritizirao odluku Vlade da na čelo Podravke postavi Martinu Dalić. Ubrzo zatim se, međutim, sastao s novoimenovanom predsjednicom uprave, da bi je zatim i javno pohvalio zbog pozitivnih promjena koje je započela u Podravki i dogovora o povećanju radničkih plaća.
Jakšićev plus u očima birača zacijelo je i njegov imidž modernog mladog političara, sposobnog uvoditi pozitivne novine u život svog grada i za to povlačiti novac iz EU fondova.
Iste osobine vjetar su u leđa i međimurskom županu Matiji Posavcu, koji je u nedjelju također u prvom krugu obranio svoju poziciju, no za razliku od Jakšića, na Posavčev račun mogu se čuti i kritike o nedosljednosti, koje uglavnom proizlaze iz činjenice da je napustio HNS zbog neslaganja s ulaskom u koaliciju s HDZ-om, da bi zatim u Sabor ušao sa SDP-ove liste, a na kraju partneru okrenuo leđa odbijajući suradnju na izborima u županiji.
Koktelima možete pojačati imunitet: Donosimo jednostavne recepte!
Na sjvereozapadu leva mafija koja sve drži pod kontrolom, koja ima svoje medije, jer tamo hrvatskih medija ni nema.