Varaždin je jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja planira novac za investicije namaknuti izdavanjem municipalnih obveznica. Tamošnje je Gradsko vijeće prošloga tjedna tu odluku i prihvatilo, no treba još ishoditi zeleno svjetlo Ministarstva financija te Vlade. Konkretno, Grad je dobio ponudu Privredne banke Zagreb za izdavanje obveznica u iznosu od 67 milijuna kuna na rok od deset godina, uz fiksnu kamatnu stopu te prinose od 1,8 do 2,1 posto.
Lista za ulaganja
Dilemu “kredit ili obveznice”, dakle, Grad Varaždin razriješio je u korist potonjeg.
– U ovome je trenutku povoljnije ići u takav model zaduživanja. Dobili smo povoljnu ponudu i banka je zajamčila da će preuzeti brigu te kupiti obveznice ako i ne bude drugih ulagača. Ne postoji transparentniji način zaduživanja od izdavanja obveznica. Kamata koju ćemo morati platiti vjerojatno će zapravo biti ispod razine inflacije. Hrvatska je napokon u predvorju uvođenja eura, a mi smo fiksirali kamatnu stopu. Pokazalo se da je fiksacija kamatne stope i uvođenje eura u svim državama, pa i onima koje su gospodarski jače od Hrvatske, donijelo određenu stopu rasta cijena i inflacije do tri, četiri posto, tako da sam apsolutno uvjeren da ćemo s ovih od 1,8 do dva posto biti ispod razine godišnje inflacije pa će emisija obveznica za nas biti prihvatljiva – rekao je gradonačelnik Ivan Čehok.
Municipalne obveznice vrijednosni su papiri koje izdaje jedinica lokalne samouprave s ciljem da dođe do novca u visini emitiranih obveznica. Grad Varaždin tih će 67 milijuna kuna uložiti u postavljanje podzemnih kontejnera, opremanje gospodarske zone Brezje, otkup zemljišta od tvrtki Ekos holding i T&H invest te gradnju sportsko-rekreacijskog centra Beli kipi.
U Gradu tumače da je zbog trenutačne situacije na međunarodnom i domaćem tržištu, dijelom uzrokovanom i pandemijom koronavirusa, došlo do osjetnog rasta kamatnih stopa po kojima se Hrvatska zadužuje, a to se odražava i na sve izdavatelje unutar države, uključujući gradove.
PBZ je agent i pokrovitelj izdavanja municipalnih obveznica za gradove Rijeku, Vinkovce i Osijek u ukupnom iznosu od 250 milijuna kuna, što je oko 40 posto ukupnog tržišta municipalnih dionica u Hrvatskoj. Najveći dio potražnje za obveznicama izdavatelja na domaćem tržištu očekuje se od mirovinskih fondova, banaka, investicijskih fondova i osiguravajućih društava, ali i građana. Neto imovina obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova u posljednjih pet godina rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 11,35 posto.
Više od dvije trećine imovine obveznih mirovinskih fondova uloženo je u domaće državne obveznice, 10,78 posto u domaće vlasničke vrijednosne papire i samo 1,64 posto u korporativne dužničke vrijednosne papire.
Četiri stupnja kontrole
Varaždinski gradski vijećnik Mario Lešina kaže da za kredite postoji i institut bankarske tajne, no kod obveznica svaki građanin mora znati sve o tome što će se njima financirati i kako će se vraćati. Postoje četiri stupnja kontrole, od Gradskog vijeća, ministarstva, odnosno Vlade do banke i na kraju investitora. Prednost je, kaže, i mogućnost tzv. sponzorstva izdavanja obveznica. Ako banka ne uspije obveznice plasirati na financijskom tržištu, obvezuje se da će ih sama otkupiti.
