Istočna Hrvatska, koja je nekad hranila pola bivše države i imala 1991. gotovo milijun stanovnika, od “obećane” zemlje s najvrednijim poljoprivrednim zemljištem danas je opustošena demografski i gospodarski. Broj rođene djece gotovo je prepolovljen u odnosu na 70-e godine prošlog stoljeća.
Sa svojih pet županija, Brodsko-posavskom, Osječko-Baranjskom, Požeško-slavonskom, Virovitičko-podravskom i Vukovarsko-srijemskom, najslabije je razvijena regija, koja je 2016. imala 755.615 stanovnika, a prema projekcijama do 2030. izgubit će još sto tisuća ljudi. Još gore od toga je što će slavonske županije 2030. imati dvostruko više starijih od 65 godina nego mladih do 14 godina i, ako se ništa ne poduzme, jasno je na kakvu liječničku, socijalnu skrb i mirovine mogu računati Slavonci. Hoće li “zlatna žitnica” za 12 godina biti nečija dobro iskorištena “kolonija” pa je se zato prepušta pražnjenju ili se, unatoč svemu, može očekivati oporavak istočne Hrvatske?
Treba vratiti industriju
– Da bi se stvari počele mijenjati u Slavoniji, uz otvaranje radnih mjesta, nužna je i promjena klime u društvu. Tko će za vas nešto mijenjati ako nećete sami? Slavonija je nekad hranila pola zemlje, a sada je opustošena. Prvo je u bivšoj državi uništavana poljoprivreda pa se krenulo u industrijalizaciju, a industrija je uništena 90-ih. U Slavoniju treba vratiti poljoprivredu i industriju koja počiva na našim poljoprivrednim proizvodima, koje treba prodavati u turizmu, po hotelima, a država treba poticati proizvodnju slavonskog kulena, pršuta, vina... Zašto se naša proizvodnja ne štiti i sve se pravda slobodnim tržištem, koje služi za uništavanje našeg tržišta!? – pita se vukovarski demograf dr. Dražen Živić.
U znanstvenom članku “Demografsko pražnjenje Istočne Hrvatske” u Političkim analizama iznio je porazne brojke da je sredinom 2016., prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, u njezinih pet županija živjelo 755.615 stanovnika i da se prema projekcijama njegovih kolega do 2030. očekuje pad na 656.540 stanovnika. To znači da će istočna Hrvatska 2030. imati za petinu manje stanovnika nego 2011. kad ih je imala 806 tisuća! To je zabrinjavajuće i s aspekta nacionalne sigurnosti jer, kaže Živić, kad demografski ne kontrolirate prostor, uopće ga ne kontrolirate. U manje od pola stoljeća, ističe, od “obećane”zemlje s brojnom imigracijom i mladim stanovništvom postala je žarište depopulacije, iseljavanja i stare populacije, a intenzitet njezina pražnjenja proteklih 25 godina nadmašio je najpesimističnija predviđanja. Poraznom stanju pridonio je i rat jer je ratna šteta za istočnu Hrvatsku bila više od 22 milijarde kuna.
Mladi Slavonci odlaze u Irsku, Njemačku, a i oni koji završe fakultet u Zagrebu rijetko se vraćaju u slavonske gradove, izuzev onih poput Osijeka. Odlaze i cijele obitelji s djecom tamo gdje će biti pristojno plaćeni za svoj rad.
Demograf prof. Nenad Pokos s Instituta “Ivo Pilar” ističe da u istočnoj Hrvatskoj intenzivno pada broj stanovnika i zbog iseljavanja i drastičnog smanjenja broja rođenih.
– Od ukupno 998 naselja istočne Hrvatske 2016. nijedno dijete nije rođeno u 365 naselja, u 130 naselja živorođeno je jedno dijete, u 122 naselja dva su stanovnika... Samo je u 120 naselja živorođeno više od deset stanovnika. Prosječan godišnji broj umrlih od oko 10.000 stabilan je od 70-ih, ali broj rođene djece s prosječno 13.152 od 1971. do 1980. smanjen na samo 7178,5 godišnje između 2011. i 2016. Time je u istočnoj Hrvatskoj prosječan godišnji broj živorođene djece gotovo prepolovljen (45,6%) u odnosu na 70-e – ističe Pokos.
Napominje da je od ukupno 127 gradova i općina u istočnoj Hrvatskoj više rođenih nego umrlih između 2011. i 2016. imalo tek pet općina: Andrijaševci, Sikirevci, Strizivojna, Voćin i Vođinci.
– U pet županija 2015. i 2016. živorođena su samo 6632, odnosno 6439 stanovnika. Ilustracije radi, trideset godina prije broj živorođene djece bio je dvostruko veći, iznosio je 13.498 (1985.) te 12.971 (1986.). Ako se ne zaustave nepovoljni demografski trendovi, istočna Hrvatska uskoro će biti suočena s još ubrzanijim demografskim starenjem, nedostatkom radne snage, gospodarskom stagnacijom, problemima u mirovinskom i zdravstvenom sustavu – govori Pokos.
Isticati pozitivne primjere
Živić napominje da je posljednjih godina osobito ugrožen krajnji istok Hrvatske, od Iloka do Save, Tovarnik, Nijemci, zatim Županja, Orahovica, Slatina.
– Sve je to opustošeno i najgore su situacije u naseljima s 4,5 tisuća do 10 tisuća stanovnika. Osijek će preživjeti, i Vukovar i Slavonski Brod. Iz Slavonije odlaze i ljudi koji imaju posao jer slušaju da ovdje nema perspektive, odlaze jer su nezadovoljni, dosta im je ideoloških podjela, dosta im je da jedan dan prebace program na Sabor i sve im se zgadi. Moraju se mijenjati ljudi koji upravljaju zemljom, a u društvu treba i više isticati pozitivne primjere, a ne samo kukati – smatra Živić.
Ljudi više, dodaje, nemaju strpljenja za čekanje boljeg sutra pa odlaze i oni koji imaju posao jer hoće odmah auto od 200 tisuća kuna i stan od pola milijuna kuna iako će konobariti u Irskoj i tamo živjeti s 15 ljudi, računajući da će za 15 godina doći do svog stana. Stoga se oporavak istočne Hrvatske, zaključuje Živić, može očekivati ako se s njome počne upravljati odgovornije i s više političkog razuma i poštenja vodeći računa o općim, a ne uskim stranačkim i ideološkim interesima.
I ja kao Slavonac hoću novu Daciu Duster 2 4x4 da se mogu po blatnim poljima voziti, pa kad vidim da je trošarina za isti 26500 kuna a pdv 21000 kuna, dakle uhljebima bi poklonio 47500 kuna, isti auto je u Njemačkoj 2000 eura jeftiniji. Tako da i ja poželim spakirati kofere i pobjeći iz ove žabokrečine. A bolji život i standard nam obečavaju već 30-tak godina i ništa od toga, samo nam dižu poreze i trošarine te nam tako onemogučavaju bolji život, jedino rješenje je iseljavanje druge nema... I danas sam čuo priće u razgovoru s ljudima koji su našli posao vani iako su i ovdje u HR imali dobru plaću, dakle nije sve samo u poslu i visini plaće nego ima više faktora tako da treba cjelokupno rješenje koje poznavajuči naše političare nikada nečemo doživjeti, tako da ja predviđam da će Hrvatska do 2050 godine imati manje od 2 500 000 stanovnika...