Da je birokracija u Hrvatskoj jako spora uvjerili su se mnogi, a jedan od njih je i Matija Srbić, voditelj startupa Juvo – Home Friend. Matija je diplomirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te je na kraju studija pokrenuo startup, a sada se odlučio i na otvaranje tvrtke zbog osvajanja financijskih sredstava na natječaju. Čitajući informacije o servisu 'Hitro.hr' ostao je oduševljen, no ubrzo je uslijedio hladan tuš.
Iako je imao puno izazova tijekom rada na startupu i natjecanjima, Matija kaže kako to nije ništa u usporedbi s otvaranjem tvrtke u Hrvatskoj. Sve probleme i nelogičnosti s kojima se susreo napisao je na Facebooku Vlade. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
" Pozdrav. Zovem se Matija Srbić i voditelj sam startupa Juvo – Home Friend. Obraćam Vam se kako bih s Vama podijelio kako je to otvarati tvrtku u Hrvatskoj. Diplomirao sam na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u srpnju 2016. godine s velikom pohvalom (Magna cum laude) što znači da spadam među najboljih 5% svoje generacije. Za vrijeme fakulteta nagrađen sam Rektorovom nagradom za rad „Smanjivanje broja slučajnih nesreća u kućanstvu koja uključuju djecu pomoću bluetooth pametnih senzora“, nagradom Ericssona Nikole Tesle za rad iz područja pametnih domova „M2M društveno umrežavanje – Raspberry Pi“, bio sam stipendist Hrvatskog telekoma te sam radio kao web programer 2 godine. Na zadnjoj godini fakulteta sam pokrenuo startup „Juvo – Home Friend“ s idejom razvoja pametnih senzora koji obavještavaju roditelje kada dijete krene prema manje sigurnim dijelovima doma poput kuhinje ili balkona. Samo nekoliko mjeseci nakon početka startup projekta, izabrani smo za finaliste najvećeg studentskog natjecanja na svijetu – Microsoftovog Imagine Cupa u Seattleu (https://news.microsoft.com/…/students-will-show-inspiring…/…). Od tada smo pobijedili na mnogim startup natjecanjima (https://trello-attachments.s3.amazonaws.com/…/Press_clippin…) i bili smo pozvani od nekoliko akceleratora iz Europe i svijeta da se pridružimo njihovim višemjesečnim programima. Naš posljednji uspjeh je bio na natječaju „Pokreni nešto svoje“ u sklopu kojeg smo dobili određena financijska sredstva i zbog toga morali pokrenuti proces otvaranja tvrtke. Svi naši dosadašnji izazovi ne mogu se usporediti s ovim – otvaranje tvrtke u RH.
Nakon puno savjetovanja i čitanja kako što bezbolnije otvoriti tvrtku, odlučili smo se za otvaranje j.d.o.o.-a. Prvi korak je rezervacija imena tvrtke i odlučio sam iskoristi servis „Hitro.hr“ za ovaj korak. Čitajući informacije na hitro.hr o otvaranju tvrtke ostao sam oduševljen. Rezervacija imena elektroničkim putem, zakonski rok za provjeru imena 3 dana, upis na trgovački sud u roku 24 sata. Iako se vani tvrtka preko interneta otvara za nekoliko sati, uzimajući iskustva kolega koji su otvarali tvrtku u RH ovih potencijalnih tjedan dana za otvaranje tvrtke je zvučalo savršeno. Presavršeno… Odmah na početku teksta o rezervaciji imena elektroničkim putem piše: „Da bi se rezervacija imena društva provela na ovakav način potrebno je osobno doći u HITRO.HR“. Nazvati ovo uslugu elektroničkom odmah gubi smisao, no nema veze.
Otišao sam do ureda „Hitro.hr“ informirati se što trebam dostaviti od dokumentacije. Djelatnica mi je ljubazno objasnila da naziv može biti na jednom od jezika EU ili latinskom jeziku te da trebam skeniranu naslovnicu iz rječnika jezika iz kojeg riječ dolazi te objašnjenje te riječi. Budući da „Hitro.hr“ šalje predloženo ime elektroničkim putem na sud, pitao sam djelatnicu mogu li dobiti mail na koji da im pošaljem skenirane definicije iz rječnika. Rekla je da moram dostaviti isprintane definicije. Nakon što sam isprintao definicije, vratio sam se u ured „Hitro.hr“ predao djelatnici definicije, a ona ih je potom skenirala… Zanemario sam tu besmislicu, predložio dva imena uz priložena objašnjenja. Poslala me je na drugi šalter da platim rezervaciju imena i neugodno se iznenadio nakon što sam za svako ime morao platiti 35kn. Sva dosadašnja iskustva su govorila da se plaća 10kn po imenu, ali mislio sam da se nešto u međuvremenu promijenilo. Predao sam rezervaciju imena oko 14h u srijedu. S obzirom na zakonski rok od 3 dana, očekivao sam poziv u ponedjeljak. Do sljedeće srijede nisam dobio nikakvu informaciju, pa sam otišao ponovno do ureda „Hitro.hr“. Rekli su mi da još nije riješeno. U četvrtak oko 15:30h dobio sam informaciju da su oba imena odbijena. Prvo ime jer ne tvori smislenu cjelinu (očekivano), a drugo ime („Home Guardians“, ime koje smo koristili na Microsoftovom natjecanju) je odbijeno jer se riječ „guardian“ može koristiti u kontekstu „guardian angel“, a sve vezano za crkvu se odbija. Obavijest sam dobio nakon radnog vremena „Hitro.hr“ pa sam novo ime mogao predložiti tek sutra. Ponovo sam skenirao definicije iz rječnika, isprintao ih i donio u ured „Hitro.hr“. Pošto razvijamo senzore koji paze na kretnju djeteta u domu, novo predloženo ime je bilo „Smart monitoring“.
Djelatnica me pitala što to znači na hrvatskome. Prema definiciji iz rječnika to znači „Pametan nadzor“. Djelatnica me je odmah obavijestila da to ime neće proći jer za riječ „nadzor“ u nazivu treba posebno odobrenje, kao i za riječ „upravljanje“ i sl. Nisam imao energije niti volje skenirati i printati definicije iz rječnika po treći put pa sam odlučio prijaviti samo jedno ime za koje sam imao definicije sa sobom – „Home Friend“. Djelatnica me opet upozorila da bi mi ime moglo biti odbijeno jer postoji dnevni centar za rehabilitaciju pod imenom „Kuća prijateljstva“. Također mi je rekla da ako ovo bude odbijeno, sljedeći put mogu samostalno popuniti prijavu koju ona sada popunjava uz detaljnije objašnjenje imena, isprintati ju i donijeti, te da tada prijava imena košta 10 kn umjesto 35 kn… Ovo mi je rečeno tek nakon što sam predao već tri imena, uz obrazloženje da to oni inače ne reklamiraju jer taj način predaje traje malo duže.
Na sreću, ime „Home Friend“ je priznato i mogao sam do javnog bilježnika na odabir djelatnosti i slanje dokumentacije na sud. Kako ne bi bilo komplikacije kao s imenom, odlučio sam odabrati djelatnosti koje ima jedan nama vrlo sličan startup, koji je otvorio tvrtku prije nekoliko mjeseci. Javni bilježnik je poslao dokumentaciju sudu elektroničkim putem i zakonski rok (prema informacijama sa stranice hitro.hr) za dostavu rješenja je 24 sata. Poziv od javnog bilježnika sam dobio nakon 3 dana uz informaciju da su određene djelatnosti odbijene. Iako smo odabrali iste djelatnosti koje su prije par mjeseci odobrene startupu u sličnoj situaciji, nama su 4 djelatnosti odbijene. Prijavili smo izmijenjene djelatnosti i ponovo za 3 dana dobili rješenje suda da je tvrtka upisana u sudski registar. Odmah nakon toga otišao sam do Hrvatskog zavoda za statistiku, popunio RPS-1 obrazac. Za sat vremena došao sam pokupiti NKD rješenje o razvrstavanju koje mi treba za otvaranje transakcijskog računa u banci. Na rješenju je pisala kriva adresa, umjesto „Petračićeva 4“, pisalo je „Petračevićeva 4“.
Provjerio sam RPS-1 obrazac da nisam krivo napisao. Adresu sam upisao točno, ali je djelatnica prepisala adresu s rješenja suda. Tada sam primijetio da je na sudu upisana kriva adresa, adresa koja uopće ne postoji. Na dokumentaciji koju je javni bilježnik poslao sudu, adresa je pravilno napisana, no prilikom upisivanja u registar je krivo prepisana. Djelatnica me pitala zašto nisam provjerio rješenje kada sam ga dobio i jednostavno nisam imao objašnjenje osim da sam vjerovao da svatko može točno prepisati par riječi s papira. Također mi je rečeno, da iako je upis u statistiku besplatan za j.d.o.o., besplatan je samo prvi put i sljedeći put ću morati platiti 55kn. Javio sam javnom bilježniku da je sud krivo upisao adresu. On je odmah poslao dopis na sud (prije tjedan dana), ali mi je rekao da rješenje ne očekuje prije sljedećeg tjedna (ipak je dolazio Uskrs). Do danas odgovor još nisam dobio. Tjedan dana za promjenu par slova.
Ova avantura je daleko od gotove, a ja sam potrošio već 3 tjedna na otvaranje tvrtke i očekujem još barem dva. Prilikom ovog procesa primijetio sam toliko nelogičnosti, ali izdvojit ću ih samo nekoliko:
- ograničenje da naziv tvrtke mora biti na jednom od jezika EU nema previše smisla jer naziv tvrtke može biti i neka izmišljena riječ koja ima posebno objašnjenje. Možete vidjeti bezbroj tvrtki u RH čije ime nije ni blizu onome imenu na kojemu grade brand, upravo zbog ovih ograničenja,
- odbijanje imena ovisi o i jedino o osobi koja zaprima zahtjev. Svatko tumači zakon kako želi,
- „elektroničko“ otvaranje tvrtke ne postoji. Postojalo bi da svatko preko interneta može poslati potrebnu dokumentaciju. Odlazak do ureda „Hitro.hr“ i sjedenje pored djelatnice dok ona popunjava prijavu koju će poslati emailom nije otvaranje tvrtke elektroničkim putem,
- za odbijanje djelatnosti vrijedi sličan zaključak kao i za odbijanje imena,
- tvrtku je moguće otvoriti na nepostojećoj adresi,
- popunjavanje RSP-1 obrasca za Državni zavod za statistiku nema nikakvog smisla. Djelatnica sve podatke prepiše s rješenja suda, vas samo pita koja će vam biti glavna djelatnost.
Za kraj, jedan prijedlog i jedno pitanje. Djelatnici Državnog zavoda za statistiku su mi rekli da ću sljedeći put morati platiti 55 kn za upis u statistiku, zbog krive adrese. Mene zanima hoće li osoba koja je na sudu krivo upisala tu adresu morati platiti meni neku naknadu? Budući da sam ja greškom te osobe izgubio više od tjedan dana.
Elektroničko otvaranje tvrtke bi izgledalo nekako ovako:
- korisnik popunjava informacija za rezervaciju imena kroz web aplikaciju. Sud provjeri postoji li ime u registru, ako ne postoji pustite čovjeka da otvori tvrtku,
- odobrenje za ime sud šalje emailom korisniku,
- korisnik šalje odobrenje i popis djelatnosti javnom bilježniku emailom,
- javni bilježnik šalje dokumentaciju na sud emailom (aplikacija bi opet dobro došla, ali mislim da već previše tražim),
- sud rješenje o upisanoj tvrtki u registar šalje korisniku i DZS-u emailom,
- korisnik odlazi do banke s rješenjem i otvara račun (prva fizička aktivnost),
- slanje potrebne dokumentacije Poreznoj emailom.
Vjerujem da se ovaj proces može još bolje optimizirati, no na sreću nemam dovoljno iskustva s otvaranjem tvrtke u Hrvatskoj. Kako se u Hrvatskoj svi vole hvaliti našim startupima, inovacijama i pametnim ljudima, bilo bi vrijeme da ih barem jednom poslušate i olakšate im maksimalno moguće, da svoje vrijeme i energiju investiraju u nešto što vole, nešto što već sada ili što će u bliskoj budućnosti olakšavati i unaprjeđivati živote mnogih i istovremeno pomagati zajednici otvarajući nova radna mjesta. Učinite to, molim Vas, prije nego što svi odu", napisao je Matija na Facebooku Vlade.
>> I dalje nas koče birokracija i loš stav prema ulagačima
>> Državom ne vladaju ministri i premijeri već uporna birokracija
Potpunom informatizacijom državne uprave i omogućavanjem elektroničke komunikacije i rješavanje potreba građana na taj način umanjio bi značaj birokracije i silnih državnih službi i Ministarstava. Na taj način bi se smanjio i utjecaj Vlade kao političkog čimbenika, a pretvorila bi se u operativni servis građana. Uvjerenje naših vlada je da oni nisu operativni servis nego kreatori svakovrsnih politika, a što su te politike udaljenije od stvarnog života to su oni sretniji.