U Hrvatskoj je godišnje 600 samoubojstava, više u kontinentalnom dijelu nego u priobalju. Prethodno viša od europskog prosjeka, od 2004. stopa suicida podjednaka je onoj u EU. Što utječe na tu odluku i može li okolina pomoći, o tome smo razgovarali sa psihijatricom dr. Petranom Brečić, pročelnicom Zavoda za liječenje i rehabilitaciju Klinike za psihijatriju Vrapče.
Gubitak uloge obitelji
Zapanjujući je podatak da raste broj samoubojstava mladih. Što nam to govori kao o društvu?
Govori kako se mlade osobe vrlo teško nose sa zadaćama suvremenog društva. To je posljedica, s jedne strane, gubitka uloge obitelji kao mjesta gdje osoba prvo stječe osjećaj bazične sigurnosti i pripadnosti kao osnove identiteta, zatim slabog učenja emocionalnog jezika, prihvaćanja i učenja vlastitih emocija i prepoznavanja tuđih, osamljenosti i upućenosti na same sebe, izloženosti nekontroliranom utjecaju društvenih mreža i dr.
S druge strane, zahtjevi društva su iznimno veliki, a istodobno u nametnutom sustavu vrijednosti mladi ljudi teško pronalaze smisao, nemaju vjere ni pouzdanja, bježe od patnje i trpnje, često zauzimajući depresivnu poziciju iz koje se teže suočavaju sa životnim nedaćama. Surovi kapitalizam, nezaposlenost, gubitak radnih mjesta, može iznjedriti silnu nesigurnost i patnju, koje je bez spoznaje smisla življenja i bez životnog iskustva teško podnijeti. Nadalje, mladi ljudi s ličnosti u razvoju imaju ponešto drugačiji koncept smrti kao konačnog ishoda, a istovremeno teže kontroliraju emocije i teže odgađaju nagonske impulse.
Kada posumnjati da su mladenački ili pubertetski problemi možda dublji i opasniji od prolazne faze?
Uvijek treba reagirati na promjenu u ponašanju, a posebice onu zbog koje mlada osoba više ne obavlja svoje zadatke kao prije – bilo da se povlači, izbjegava druženja, zakazuje u izvršavanju školskih aktivnosti, bitno mijenja svoj režim prehrane, konzumira psihoaktivne tvari, manifestira agresivno ponašanje i sl .
Genetska sklonost
Koje su to okolnosti i stanja koja dovode do odluke o samoubojstvu?
Devet od deset ljudi počini samoubojstvo zbog nekog duševnog poremećaja, najčešće depresije. Samoubojstvo nikada nije uvjetovano samo jednim faktorom. Ono je složeno ponašanje uvjetovano s jedne strane faktorima predispozicije (biološka danost ili genetska sklonost, kao i brojnim razvojnim čimbenicima), a s druge strane okolinskim faktorima, traumama, nepovoljnim životnim čimbenicima. To znači da čin suicida ima svoju povijest.
Međutim, u suicidalnom ponašanju uvijek je sažeta, u različitim omjerima, želja za prestankom života, ali i želja, vapaj za njegovim nastavkom. Vapaj za pomoći. Suicidalno ponašanje time doista poprima oblik komunikacije, načina suobraćanja s okolinom kojim se odašilju raznorazne poruke koje u svojoj biti traže životni smisao.
Strava pokraj Zadra: U automobilu pronađena dva muška tijela, sumnja se na samoubojstvo
Rad,rad i samo rad!