Uzalud poslodavcima državni poticaji i pozivi, kada su mladima, nakon završetka obveznog obrazovanja, strukovne srednje škole, odnosno zanimanja poput strojara, pekara, bravara, tokara, kuhara, konobara... još uvijek na zadnjem mjestu. Interes za deficitarnim zanimanjima nemaju ni nezaposlene osobe starije životne dobi kojima Zavod nudi besplatnu prekvalifikaciju.
– Tvrtke traže više nego što šibenski Zavod za zapošljavanje može dati.
Lani je NCP želio školovati i potom zaposliti zavarivačice, jer je dokazano da su žene preciznije i odgovornije u ovom poslu, ali je interes bio slab. Ustvari, javile su nam se tri žene, koje, na žalost, nisu prošle osnovni zdravstveni pregled – kazala je Aida Barišić, rukovoditeljica Odjela posredovanja pri zaposlenju Područne službe HZZ-a Šibenik.
Interes za obrtničkim zanimanjima HZZ je pokušao potaknuti i kod roditelja osnovaca, ali projekt je propao zbog loša odaziva.
– Projektom smo obuhvatili 760 učenika, ali ništa nismo postigli – otkriva Aida.
Poslodavcima kronično nedostaje i visoke stručne spreme, stalna je potražnja za liječnicima, posebice pedijatrima i ginekolozima, zatim nedostaju inženjeri agronomije, građevine, strojarstva, profesori matematike i njemačkog jezika. Istodobno se Zavod susreće i s problemom nezapošljavanja mladih s diplomom šibenskog Veleučilišta za turistički menadžment.
– Poslodavci ne žele zaposliti ekonomiste za turizam s Veleučilišta, zato što nemaju aktivno znanje dvaju stranih jezika, a i informatički su gotovo nepismeni. Inzistiraju na visokoobrazovnom kadru iz Opatije i Dubrovnika – dodaje Aida.
Kako bi ipak smanjio nezaposlenost u Šibensko-kninskoj županiji, (trenutačno ih je 6 256), HZZ planira nastaviti s besplatnim školovanjem odraslih te smanjiti broj za bar 100 osoba u deficitarnim zanimanjima.
