Migrantska kriza, na čijem je udaru europski kontinent, ozbiljno je dovela u pitanje Schengenski sporazum, a ako on propadne, najteže posljedice osjetit će zemlje zapadnog Balkana, upozorio je slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak u intervjuu koji su danas objavile banjolučke "Nezavisne novine".
"Kad god nemamo vjerodostojnu strategiju na europskoj razini, zemlje donose odluke same za sebe. I to pokazuje koliko je važno da Europska unija iziđe s realističnom i izvodljivom strategijom o tome kako riješiti pitanje imigranata. Jer ako nastavimo donositi odluke svatko za sebe, onda možemo doći do situacije da Schengen nestane. A bojim se da bi najveću cijenu toga platili građani zapadnog Balkana", kazao je Lajčak, diplomat koji odlično poznaje prilike u regiji.
Ključ u zaštiti vanjskih granica
Kazao je kako je dosad predlagano mnogo nerealnih rješenja koje je bilo nemoguće provesti, što je samo otežalo stanje. No dodao je kako je, unatoč poteškoćama, siguran da će se u konačnici naći provediv odgovor koji bi bio prihvatljiv za sve članice EU jer je, kako je rekao, sada "realnost stigla one političare koji je nisu htjeli priznati".
Ocijenio je da je ključ u zaštiti vanjskih granica schengenskog prostora, uz registraciju izbjeglica koje se tamo pojavljuju.
Lajčak smatra da je sada najveći problem to što izbjeglice prolaze kroz Grčku bez posebna nadzora i ograničenja, a do lipnja, kada je rok za uspostavu zajedničke europske službe za nadzor granice, puno je vremena i teško je predvidjeti što se sve do tada može dogoditi.
Na izravno pitanje hoće li sadašnja kriza dovesti do raspada EU, Lajčak je odgovorio kako ne vjeruje da će se to dogoditi. "Europska unija će biti tu jer je potrebna svim članicama EU pa na te teme ne treba trošiti vrijeme", kazao je šef slovačke diplomacije.
BiH prvo treba ispuniti preduvjete za članstvo
Komentirajući najave iz Sarajeva da će vlasti BiH 15. veljače predati zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU, Lajčak je neizravno ustvrdio kako za takvo što trenutačno nisu ispunjeni uvjeti, no okolnosti bi se mogle promijeniti ako do ovog datuma unutar BiH bude postignut barem konačan dogovor o mehanizmu koordinacije odnosa s EU.
"Ako to bude tako, reakcija EU sigurno će biti pozitivnija", kazao je Lajčak očevidno aludirajući na činjenicu da dio članica Unije definitivno ne vidi razlog da BiH podnosi zahtjev za odobravanje kandidatskog statusa jer nisu ispunjeni preduvjeti koji su za to ranije postavljeni.
Uz usvajanje mehanizma koordinacije, riječ je o prilagodbi privremenog trgovinskog sporazuma s EU kako bi se tržište BiH otvorilo i za bescarinski uvoz roba iz Hrvatske te o vidljivom napretku na planu provedbe plana reformi prihvaćenog u lipnju 2015.
Lajčak je uputio i izravno upozorenje vlastima u Republici Srpskoj da prestanu prijetiti referendumima, poput onog o radu Suda i Tužiteljstva BiH.
"Ako referendum bude održan, onda će stajalište EU i međunarodne zajednice biti izričito negativno i imat će ozbiljne posljedice. Prvo, neće se riješiti pitanje pravosuđa. A, drugo, ni najmanje ne sumnjam da će biti vrlo negativnih posljedica za organizatore referenduma", poručio je Lajčak.
>> 'Zaštit ćemo interese Srbije ako Austrija i Slovenija suspendiraju Schengen'
>> Granice EU kontrolirat će se najmanje dvije godine?
Zaista je moguće da nam EU, po tko zna koji put podvali, pa da budu "najteže posljedice za zapadni Balkan" (gdje nas ionako guraju i svrstavaju). Zato moramo podići svoju čuvanu ogradu i pobrinuti se da u RH više ne uđe niti jedan ilegalan imigrant. Ukoliko samo prođu kroz RH, tu ih se registrira, uzmu otisci i sl., EU-nija dobiva izliku da nam ih jednom vrati. A naši političari eurofili, sigurno nikada neće EU-niji reći NE. Jedino što će onda trebati (uz pomoć medija) obraditi Hrvate i uvjeriti ih da je to dobro za nas. Moramo se zaštiti sami, a ne čekati da EU nešto učini, plaćati reket Turcima i trošiti sredstva za opsluživanje iliegalnih imigranata. Sve drugo je opasno gubljenje vremena.