Profesorica hrvatskog jezika i nagrađivana književnica Korana Serdarević gostovala je u Večernjem TV, gdje je govorila o važnosti pravilnog odabira udžbenika i hrvatskog jezika u srednjoj školi.
– Mi smo za prvi razred pisali prema prvom prijedlogu kurikuluma pa smo onda mijenjali kad se promijenio. Mijenjale su se čak i obvezne lektire. Morali smo mijenjati i ono što smo mi pretpostavili što bi bilo zanimljivo učenicima. Ponekad smo manje ili više ulazili u susret učenicima, manje ili više ulazili smo u susret učiteljima. No, morali smo poštovati kurikulumske zahtjeve, iako su neki po mojem mišljenju suludi.
Cijeli intervju pogledajte ovdje
Upitana koliko profesori izlaze u susret učenicima, kazala je: – To ovisi o situaciji i profesoru, no mislim da uvijek ulaze u susret. To se vidjelo i prilikom štrajka koji se dogodio ove godine. Imali smo veliku podršku i učenika i roditelja, što se ne bi dogodilo da ne postoji komunikacija. To se vidjelo i sada tijekom online nastave, pogotovo u slučajevima mlađe djece kad su roditelji morali preuzeti i ulogu učitelja. Sad se vidjelo koliko je važna uloga učitelja u prenošenju znanja.
Iskustvo u e-nastavi
– Meni je prošlo prilično naporno. Imala sam već digitalnog materijala. Činilo mi se kako imam dosta toga, no kako je vrijeme prolazilo, pa više nije bilo aktualno kao prva dva tjedna, tako sam se počela umarati. Najveći problem je što je to 24-satna komunikacija dnevno. Tu je e-mail, lumius, WhatsApp grupe sa svakim razredom... Ne možemo inzistirati da nešto naprave u određenom vremenu jer ne znamo koliko imaju računala. Stoga im moramo dati dulji period i ja moram biti tu u svakom trenutku ako njima nešto nije jasno. I to je prilično stresno.
– Mi smo se u početku raspitali tko ima računalo. Oni koji ga nisu imali, dobili su nešto od škole. Međutim, imali smo potres. Imali smo učenike koji su morali otići iz kuće i nisu u tom trenutku nosili sve sa sobom. Isto tako, imamo obitelji koja imaju računala, ali i više djece. Onda se ta djeca trebaju rasporediti tijekom dana da se svatko neko vrijeme može služiti računalom.
Istaknula je kako ona pokušava jednom tjednom imati sat da ih vidi što više, no čak i tada neki učenici ne mogu sudjelovati.
Upitana jesmo li degradirali hrvatski jezik u školama, profesorica Korana Serdarević odgovorila je: – Mislim da se to nije dogodilo ove godine. Objedinili smo koliko nam nije važna načitanost i pismenost naše djece one godine kad je esej bio jednako važan kao ispit i kad smo shvatili da je puno učenika zakazalo na eseju. Umjesto da smo se zapitali što to ne valja i kako opismeniti naše učenike da mogu napisati takav tekst, mi smo odlučili da ćemo to jednostavno maknuti. U tom trenutku matura iz hrvatskog jezika je, prema mojemu mišljenju, postala apsolutno upitna. U ovom slučaju, kad smo maknuli sve književne autoritete iz popisa za maturu, onda ne vidim smisao takve mature. Je li to samo papir ili se tome moglo pristupiti ocjenama koje su produkt svih godina školovanja kako bi upisali fakultet? A ne tjerati učenike na takav stres.
Istaknula je kako je to strašno frustrira.
– Apsolutno sam zgrožena situacijom i nemogućnošću donošenja odluka u vezi s početkom nastavne godine, u vezi s onim što se događalo s maturantima koji su potpuno izigrani i ne znam kakav će biti njihov psihološki profil... Mislim da je strašno to što se dogodilo maturantima.
Zašto je bitna lektira
– Ne bih ulazila u to što treba pročitati, to ovisi o ideji koju želimo ostvariti ako mislim na obrazovanje. Čitanje je bitno jer omogućuje dubinsko razumijevanje svijeta oko sebe. Događa se zanimljiva situacija. Ljudi čitaju više nego ikad, no čitaju SMS poruke, statuse. Kad se suočimo s nekim tekstom koji je kompleksniji, onda više nismo u stanju zadržati koncentraciju. Potrebno je vratiti se čitanju kako bismo vlastiti mozak natjerali da ponovo povezuje.
Navela je da ona potiče ljubav prema čitanju u školi kroz čitanje suvremenih djela, te potiče učenike da čitaju kraće forme da se ne zatrpavaju.
– Očekivali smo od reforme da će suziti gradivo, no to se nije dogodilo. Čitaju suvremeno, čitaju ono što je blisko njima....
– Razočaralo me što u reformi nismo imali hrabrosti, za svaku reformu treba imati hrabrosti. Promjena je korjenita. Kad je Boris Jokić bio na čelu, vjerovali smo mu zbog entuzijazma i zbog njegove ideje koju je dobro argumentirao. Mislim da smo u tom trenutku imali neke mogućnosti da se to dogodi. To smo pokazali i prosvjedom. Ministrica Divjak izgubila je povjerenje učitelja, roditelja i učenika. Dokument koji smo onda dobili pokazao je kukavičluk.
Njezin savjet maturantima jest da što više čitaju.
– Ako ste došli do četvrtog razreda i ne znate zašto idete na tako veliki ispit, onda je to nezamisliv stres.
Nije im uspjelo izbaciti Marulica iz knizevnosti, ministrica je postavila matematiku i fiziku ispred ucenja teorija Marxa i Engelsa, pa sad udaraju po ministrici. A to, da se potencira pismenost kulture su im najbolji primjeri "nosioci" kulture poput Bernardica, Beljaka i Marasa.