Trebamo li se plašiti da će turistička sezona završiti čak i prije nego je lani završila? Dogodi li se taj scenarij, o kojim je financijskim gubicima zapravo riječ, otkrila nam je ministrica turizma Nikolinom Brnjac gostujući na Večernji TV-u.
Razgovarali smo i o činjenici da hrvatski turizam prvi puta novac iz EU-a povlači izravno, a u nekim segmentima čak i više od zdravstvenog sektora. Ministrica je obrazložila što to znači za male iznajmljivače i što donosi hotelijerima.
- Ovo nedavno narančasto upozorenje je svima dobro upozorenje. Jer najveći turistički promet je od 15. srpnja do 15. kolovoza. Dakle, svi se moramo pridržavati epidemioloških mjera te pozivam sve na cijepljenje kako bismo imali dobar nastavak sezone, ali i dobru post sezonu te jesen - kazala je Brnjac.
Situacija nije idealna u Španjolskoj i Cipru. Što će se dogoditi ako se dogodi crni scenarij te ranije moramo završavati sezonu?
- Ne bih još govorila o takvom scenariju. Pratimo sve što se događa u drugim zemljama i na temelju toga će stožer donositi odluke. Kao što sam i kazala, narančasto upozorenje nam je dobro došlo.
Kolika su očekivanja od ove sezone i koliko je potencijalno novaca ugroženo?
- Za 2020. godinu smo imali 4,8 milijardi prihoda što je bilo 46 posto od one rekordne 2019. godine. Razdoblje od 15. srpnja do 15. kolovoza čini 35 posto ukupnog turističkog prometa tako da će se na temelju tih pokazatelja računati i konačni prihod. Moramo učiniti sve da očuvamo i produljimo sezonu. Deset posto građana radi u turizmu, a preko deset tisuća tvrtki i obrta je ovisno o turizmu. Stoga je ovo i gospodarsko pitanje.
Je li Hrvatska pogriješila u promociji cijepljenja, zašto su tako veliki otpori?
- Ne bih to rekla. Naše mjere su bile izuzetno dobro balansirane jer nismo imali policijski sat, maske nisu bile obavezne na otvorenom... Dakle nije bilo zabrana kao u drugim državama. Dobar balans između mjera je rezultirao dobrim brojkama. No, delta soj je među nama i potreban je dodatan oprez. Mogu kazati kako sam se cijepila radi sebe, ali i radi svojih roditelja jer ne bih si mogla oprostiti da im se nešto dogodi.
Velika Britanija je ukinula sve mjere. Njeni građani su među našim brojnim gostima, hoće li za njih vrijediti posebne mjere?
- Osamdeset posto naših gostiju čine državljani iz EU pa smo stožeru poslali upit je li potreban dodatan test za goste iz Britanije. Tako da je sad na epidemiolozima da procijene je li to potrebno. Oni prate situaciju i na temelju toga će donositi odluke.
Hrvatski turizam prvi puta izravno povlači novac iz EU.
- Od listopada smo intenzivno počeli raditi na nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Riječ je o 2,2 milijardi kuna za turistički sektor i sada nam slijedi pravi posao. Glavne politike EU su zeleni plan i da je sve usmjereno prema komponentama zelenog i digitalnog. Istraživanja govore da turisti traže ekološki održive destinacije. Vodili smo se time kad smo pisali plan oporavka. Malim iznajmljivačima je kroz ova sredstva tako omogućena transformacija u male poduzetnike dok je hotelijerima omogućena zelena i digitalna tranzicija.
Stječe se dojam da je turistički sektor dobio više sredstava nego recimo zdravstveni.
- Nije jer zdravstveni sektor je dobio 2,5 milijardi plus sredstva iz proračuna i višegodišnjeg financijskog okvira. Nama su ovo prva bespovratna sredstva u ovakvom iznosu. Možemo biti sretni s time, a moramo voditi računa o tome budući da smo turistička zemlja.
Trebaju li nas plašiti na neki način usporedbe naših turističkih proizvoda i onih konkurenata Albanije te Crne Gore?
- Kroz nacionalni plan oporavka odmaknut ćemo se od koncepta samo sunce i more te ćemo ulagati u nove proizvode poput zdravstvenog turizma. To stvaranje dodatne vrijednosti sigurno će se osjetiti i u financijskom smislu. Radit ćemo i na poboljšanju kvalitete smještaja.
Hoće li biti promjena u nautičkom turizmu?
- On je izuzetno važan, pokazalo se to i sada u doba pandemije. Bilježi dobre rezultate pa je u prvih šest mjeseci zabilježeno više od 600 tisuća noćenja što je u odnosu na prošlu godinu triput više. Sredstva će se stoga usmjeravati na poboljšanje kvalitete marina.
Kako će se rješavati manjak radne snage?
- To je problem koji je širi i nije da samo mi imamo teškoće s time. Vodili smo računa da kroz plan oporavka i otpornosti imamo dodatni segment financiranja za programe školovanja kako bi turistička zanimanja bila što atraktivnija mladim ljudima. Morat će se mijenjati cijeli koncept školstva. Ministarstvo je također ostavilo 300 milijuna kuna za edukacije u kojima će moći sudjelovati cijeli sektor - zaključila je ministrica Brnjac.
Nekako izgurati glavnu sezonu (uz nove mjere), a onda 1.9. ukinuti sve mjere, kako bi što više antivaksera steklo imunitet, a vjerujem da je dobro i cijepljenima susresti se s virusom, prije sezone zatvorenih prozora.Antivakseri se neće cijepiti niti ćee promijeniti mišljenje i to je jedini način za stjecanje imuniteta protiv spornog virusa.