Kada 1. srpnja 2013. godine Hrvatska postane punopravna članice EU dogodit će se nešto što se nije dogodilo nikada u njenoj povijesti. Osoba koja bude izabrana na mjesto hrvatskog povjerenika u Europskoj komisiji bit će najutjecajniji i najbolje plaćeni hrvatski političar u našoj tisućljetnoj povijesti. Hrvatska će, naravno, dobiti svoj resor koji funkcionira na razini cijele Europske unije, pa će naš povjerenik, u poslovima koji mu budu povjereni, biti odgovoran za prostor u kojem živi više od pola milijarde ljudi. Ovo mjesto također nosi i mjesečnu plaću od koje se zaista vrti u glavi – osnovica je 19.990 eura, a uz sve dodatke koji toj funkciji pripadaju suma se može popeti na 23 tisuće eura, a tu su još i brojne druge povlastice. No ne smijemo zaboraviti ni na neki treći “naj”, a to je da će on biti i jedan od najodgovornijih hrvatskih političara ikada.
O imenima koja ulaze u najuži izbor za ovu prestižnu poziciju već se govori nekoliko mjeseci, no izbor je sada bitno sužen, pa već s velikom sigurnošću možemo govoriti o onima koji su u najužem izboru. Sve do poraza HDZ-a na izborima jedan od kandidata je bio Andrej Plenković, nekada karijerni diplomat, a danas član HDZ-a, koji se prema nekim informacijama u stranku učlanio upravo zato jer mu je obećano mjesto povjerenika, naravno ako HDZ pobijedi na izborima. No to se nije dogodilo, pa će Plenković gotovo sigurno ići u Europski parlament kao zastupnik. Naime, pravilo je s iznimno malo izuzetaka, da iz zemlje koja postaje članica EU povjerenik dolazi iz stranke ili koalicije koja je trenutno na vlasti, pa bi i u našem slučaju bilo logično da ta osoba bude iz Kukuriku koalicije i da uz to bude političar s velikim i kvalitetnim znanjem i iskustvom o EU.
Pregovarač kao povjerenik
Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač i čovjek koji je uspješno provukao hrvatske pregovore kroz zaista brojne Scile i Haribde, jedan je od onih koji su kvalificirani za taj zahtjevni posao. Dosada je bilo slučajeva da glavni pregovarač, nakon što zemlja stupi u članstvo, postane povjerenik. To se 2004. dogodilo sa slovačkim glavnim pregovaračem Janom Figelom, koji je pregovore okončao za rekordne tri godine. No Figel je bio član stranke Kršćanski demokratski pokret (čiji je sada predsjednik), koja je tada bila u vladajućoj koaliciji. Litva je dva puta u prvoj Barrosovoj Komisiji imenovala neovisne političare, no kasnije se njihov povjerenik Argidas Šemeta na neki način politički opredijelio pristupivši Domovinskoj uniji kršćanskih demokrata (desni centar) i Europskoj narodnjačkoj stranci. On je to učinio nakon što ga je premijer Anderus Kubilius imenovao povjerenikom. Imajući na umu ovakav mehanizam Vladimir Drobnjak itekako ima šanse da bude izabran na to mjesto.
No puno je vjerojatnije da će u Bruxelles 1. srpnja otići vrlo zaslužna i sposobna stranačka osoba. Neven Mimica, potpredsjednik Vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku, čak i prije izbora kotirao je kao najizgledniji kandidat, a nakon pobjede Kukuriku koalicije na izborima njegove šanse za to su se višestuko povećale.
Zajedno s Drobnjakom, igrao je najvažniju ulogu u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Nakon duge diplomatske karijere (u SFRJ i Republici Hrvatskoj), Mimica 2000. godine ulazi u Račanovu vladu kao ministar za europske integracije i kao glavni pregovarač za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Od 2007. do 2011. bio je potpredsjednik Sabora, a cjelokupna njegova politička djelatnost bila je koncentrirana na proces pristupanja Europskoj uniji. U hrvatskoj javnosti kotira kao krajnje tolerantan političar s iznimno dobrim ugledom i besprijekornom političkom karijerom, pa bi u tom kontekstu bio više nego idealan kandidat za hrvatskog ministra u europskoj vladi. Kako je u povijesti, a i u trenutnom sastavu Komisije priličan broj ekonomista, Mimici bi kao magistru ekonomskih znanosti i to moglo ići u prilog.
Razdvajanje resora
– Još je prerano da bi se govorilo o kandidatima za to mjesto, budući da će tek s danom stupanja u članstvo, tj. 1. srpnja 2013., jedan povjerenik biti iz Hrvatske. Kandidati za dužnost povjerenika su najčešće političke ličnosti u državama iz kojih dolaze – kaže nam Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova. Ni na drugim adresama nismo uspjeli doznati konkretne podatke, no to u ovom trenutku ni ne čudi zato jer će Hrvatska, prije 1. srpnja 2013. i pristupanja EU, morati proći kroz vrlo intenzivan politički proces kroz koji bi se moglo kristalizirati mnogo toga, pa i eventualni resor koji bi mogli dobiti unutar Komisije.
– Europski povjerenici ne predstavljaju svoje države već zajednički europski interes, te se ne može govoriti o tome da države članice dobivaju pojedine resore. Treba imati na umu da će Hrvatska postati članica samo godinu dana prije kraja mandata sadašnje Komisije, pa je za sada teško predvidjeti na koji način će se raspodijeliti resori unutar Komisije kako bi sadašnja Komisija sa 27 bila povećana na 28 članova – kaže nam Joško Klisović. No pregledom poslova za koje je zaduženo sadašnjih 26 europskih povjerenika (treba dodati 27. povjerenika, odnosno predsjednika Komisije Barrosa), može se doći do neke vrste kalkulacija o tome koji bi resor mogao pokrivati hrvatski povjerenik.
Raspodjela resora, ali i mijenjanje povjerenika koji pokrivaju neki od njih, ovlast je predsjednika Komisije, pa će upravo Barroso donijeti odluku o tome što će raditi hrvatski povjerenik. I dosada je u više navrata bilo raznih razdvajanja i spajanja pojedinih resora, a najveće promjene su se dogodile 2004. kada je u EU ušla najveća grupa zemalja. Tako je nekadašnji resor zajedničke poljoprivredne politike podijeljen na resor poljoprivrede i ruralnog razvoja te na resor mora i ribarske politike. Jedan od resora koji bi se lako mogli podijeliti (prije su i bili različiti resori) je onaj malteškog povjerenika koji pokriva zdravstvo i zaštitu potrošača. Mogao bi se dijeliti i ciparski resor obrazovanja, kulture, višejezičnosti i mladih, litavski resor za poreznu politiku, carinsku uniju, reviziju i borbu protiv korupcije, te bugarski resor međunarodne suradnje, humanitarne pomoći i menadžmenta kriza.
Nije isključeno da Hrvatska kao nova članica na rok od godine i nešto dobije resor proširenja EU. Upravo to je na rok od pola godine od Njemačke dobila Slovenija (Janez Potočnik) kada je 2004. godine primljena u punopravno članstvo. Potočnik je nakon toga dobio resor znanosti i istraživanja, a u drugoj Barrosovoj Komisiji zadužen je za zaštitu okoliša. Kada je 1. siječnja 2007. godine Bugarska ušla u Uniju, razdvojen je resor zdravstva i zaštite potrošača, i bugarska povjerenica Meglena Kuneva dobila je resor zaštite potrošača, što je jedan od jačih resora. Ona se u svemu tome pokazala kao vrlo uspješna povjerenica. Što god Hrvatska dobije, treba naglasiti da njen povjerenik neće zastupati interese Hrvatske u Europskoj komisiji već će biti sukreator europske politike na tome planu, ali i onaj koji propise s određenog područja provodi u djelo.
Kako neslužbeno doznajemo, u Hrvatskoj još nije definirana procedura kroz koju će morati proći budući kandidat prije nego što njegovo ime krene u briselsku proceduru.
Više o ovoj temi pročitajte u Obzoru Večernjeg lista
a kako će taj genijalac osmisliti da izađemo iz ekonomske krize,osim što osmišljava kako će zaraditi 23 tisuće eura....