Alexandria Ocasio-Cortez, na njezinu žalost, ima samo 29 godina! Da je samo šest godina starija, vjerojatno bi pomela sve kandidate svoje Demokratske stranke na predizborima za predsjedničke izbore. Iako je njezina politička karijera relativno kratka, karizma kojom plijeni pozornost i privlači birače zaista je nevjerojatna. Rođena u New Yorku, u Bronxu, u portorikanskoj obitelji, kaže da je mješavina svega i svačega – gena afričkih robova, domorodačkih Tainu Indijanaca, španjolskih kolonizatora, imigranata iz redova sefardskih Židova... U studenome prošle godine pobijedila je svoga protivnika iz Republikanske stranke u jednom okrugu New Yorka, i to sa 78 posto glasova, ima više pratitelja na društvenim mrežama (oko šest milijuna) od svih demokrata u Kongresu zajedno, a ujedno je i najmlađa zastupnica koja je ikada ušla u Kongres.
Članica je Demokratskih socijalista Amerike. Prema mnogima, ona je vitalna snaga i u idućem će razdoblju predvoditi preobrazbu Demokratske stranke i pretvoriti je u političku snagu koja je bliska običnim Amerikancima i njihovim problemima. Već je sada toliko popularna da je snimka njezina prvog četverominutnoga govora u Zastupničkom domu na Twitteru pregledana 37,5 milijuna puta, čime je postala najgledaniji politički videoclip u povijesti društvenih mreža.
Iako se Alexandria ne može kandidirati za predsjednicu jer još nema 35 godina, što je donja dobna granica koju propisuje američki ustav, svi se slažu da će ona tijekom predizbora i te kako imati utjecaj na to tko će dobiti nominaciju za predsjedničkog kandidata koji će se suprotstaviti Donaldu Trumpu na izborima 2020. godine. Budući da je oko sebe već okupila cijelu vojsku mladih birača, očekuje se da će njezina podrška bilo kojem od kandidata vjerojatno biti presudna. Statistike, naime, pokazuju da će „milenijalci“ za izbore 2020. biti prvi puta brojniji od „baby boomersa“, generacije koja je do sada bila presudna za izborne pobjede. Nije riječ samo o izuzetno mladim biračima već i o onima koji imaju 35, pa čak i više godina.
Ne želi imati posla s lobistima
Riječ je o generaciji koja je sita političke korupcije i koja traži neki novi politički izričaj, onaj koji će više odgovarati njihovom senzibilitetu i potrebama. Većina dosadašnjih političara pripada “ baby boom“ generaciji ili je negdje na rubu nje. Neki analitičari kažu da oni pred tom novom generacijom birača osjećaju svojevrsni strah zato što ne mogu pohvatati njihov način razmišljanja o tome što bi politika trebala biti. Također naglašavaju da je Alexandria Ocasio-Cortez pripadnica te generacije i kako vrlo precizno poznaje probleme koji je muče, a nudi upravo ono što ona traži – politiku koja vodi brigu o ljudima, njihovim životima, standardu i potrebama. To je politika koja ima vrlo visoke moralne kriterije i ne želi imati posla ni s lobistima u Kongresu ni s krupnim kapitalom ni s bilo čime drugim čime su se dosadašnji političari kompromitirali do srži. Ocasio-Cortez je po opredjeljenju demokratska socijalistica, kao i bivši predsjednički kandidat Bernie Sanders, a oboje pripadaju i Demokratskoj stranci. Mnogi je vide kao snagu koja će demokrate odvesti u lijevi politički spektar i prilagoditi ih novoj generaciji birača koju republikanci ne razumiju i ne znaju što bi s njome učinili ni kako bi joj se obratili. O tome najbolje svjedoči dio govora o stanju Unije predsjednika Trumpa u kojem je kazao kako će se „uoči izbora 2020. suprotstaviti socijalizmu venezuelskog tipa koji buja u Demokratskoj stranci“. Strah od nepoznatog kod republikanaca, u obličju Ocasio-Cortez, dodatno podgrijava i to što su istraživanja javnog mnijenja među članovima Demokratske stranke i biračima koji tradicionalno glasaju za demokrate ili su im naklonjeni pokazala da bi čak 74 posto njih na predsjedničkim izborima glasalo za nju kad bi se mogla kandidirati.
Alexandria Ocasio-Cortez diplomirala je međunarodne odnose i ekonomiju na Sveučilištu u Bostonu. Još u vrijeme studija bavila se političkim i društvenim aktivizmom. Nakon studija vratila se u rodni Bronx, zaposlila se kao savjetnica za obrazovanje, no budući da je njezinoj majci čistačici i vozačici školskog autobusa prijetila ovrha njihova doma, Alexandria se zaposlila i kao konobarica u jednom taco baru. Njezino prvo važnije političko iskustvo bila je kampanja demokratskog predsjedničkog kandidata Bernieja Sandersa 2016. godine. To ju je inspiriralo da nakon izbora automobilom krene na turneju Sjedinjenim Državama, s naglaskom na mjesta poput Flinta u Michiganu, koje se bori sa zagađenjem pitke vode, ili Sjeverne Dakote, gdje su se Indijanci udružili kako bi zaustavili gradnju naftovoda preko njihove zemlje.
“Prije nego što sam posjetila Standing Rock i vidjela te ljude koji stavljaju svoj život i sve što imaju na kocku kako bi zaštitili svoju zajednicu, mislila sam da su bogatstvo, moć i društveni utjecaj jedini način za ulazak u visoku politiku. No taj posjet bio je za mene velika prekretnica jer me inspirirao da počnem aktivno raditi za svoju zajednicu”, rekla je o tom iskustvu Alexandria Ocasio-Cortez u jednom intervjuu.
Potom je donijela odluku da krene u utrku za zastupničko mjesto u Kongresu, i to protiv vrlo uglednog i visokopozicioniranog demokrata Joea Crowleyja koji je već deset mandata držao mjesto zastupnika toga okruga u New Yorku. Kampanju za stranačke predizbore vodila je iz bara u kojem je radila.
“Osamdeset posto svoje kampanje vodila sam u baru skrivajući papirnatu vrećicu s materijalima iza šanka. Znala sam da Crowleyja ne mogu pobijediti na klasičan način. Nekoga tko ima puno novca za kampanju ne možete pobijediti tako što ćete skupiti još više novca. Znala sam da moram krenuti drukčijim putem”, kazala je Cortez. Na kraju je njezina kampanja koštala manje od 200 tisuća dolara, dok je njezin stranački kolega potrošio oko 3,5 milijuna dolara. No do istinskog šoka došlo je krajem lipnja prošle godina kada je Ocasio-Cortez pobijedila na stranačkim predizborima osvojivši 15 posto više glasova od njega. Tada je započeo istinski medijski interes za tu mladu i neobičnu političarku. Politički komentatori brojnih američkih medija napisali su da je njezina pobjeda jedan od najvećih prevrata u modernoj američkoj politici i da će ona vrlo vjerojatno biti zamašnjak koji će u velikoj mjeri promijeniti američku političku scenu. Pretraga riječi „socijalizam“ u SAD-u na Googleu porasla je čak 1500 posto. Svojim političkim programom ona je uznemirila duhove i mnoge koji su razočarani političkim establišmentom nagnala da prouče što to ona nudi i što je sadržaj demokratskog socijalizma koji zastupa. Na izborima u studenom pobijedila je osvojivši čak 78 posto glasova.
Kapitalizam na zalasku
Ona je medijima vrlo otvoreno kazala da je demokratski socijalizam njezin politički identitet, ono što ona doista jest. No dodala je kako to nije onaj tip socijalizma koji nalazimo na Kubi ili u Venezueli, već onakav tip socijalizma kakav se živi u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj ili u Velikoj Britaniji. Stoga nije čudno što se ona zalaže da se iz proračuna financira temeljno zdravstveno osiguranje za sve građane naglašavajući da sve države u Europi, ali i mnoge u svijetu, to već imaju. Zalaže se i za besplatno visoko obrazovanje, koje bi se također financiralo iz proračuna. Zeleni New Deal jedna je od središnjih tema njezine politike, a riječ je o programu čiji bi rezultat bio potpuni prelazak na obnovljive izvore energije i prestanak korištenja fosilnih goriva u roku od deset godina. Zalaže se i za radikalno postroživanje zakona o držanju oružja. U središtu je njezine porezne politike povećanje poreza za bogate, točnije one koji zarađuju više od deset milijuna dolara godišnje, na 70 posto, na što ju je inspirirao bivši predsjednik John Kennedy koji je također uveo takav porez. Čvrsto vjeruje kako je kapitalizam sustav na zalasku.
“Kapitalizam će polako zamjenjivati nešto drugo. Na tom planu idemo prema napretku. Mislim da ćemo biti svjedoci šokantne evolucije ekonomskog sustava bez presedana. No zaista je teško reći u kojem će se smjeru sve to kretati”, kazala je Ocasio-Cortez.
Po svemu sudeći, ona bi vrlo lako mogla postati prva predsjednica Sjedinjenih Država, i to na izborima 2024. godine. Tih pet godina morala bi iskoristiti za temeljito upoznavanje washingtonske političke scene, ali i za prikupljanje političkog iskustva, nužnog za predsjedničku kandidaturu. Zbog svega što je već pokazala ona će sigurno postati jedna o da najistaknutijih figura američke političke scene.
Niste napisali da je žena predmet sprdnje u SADu koje se stide i demokrati