Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 35
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
novi popis lektire
Povratak na članak

'Izbace li Homera, mladi će možda znati samo za Homera Simpsona'

Situaciju mogu spasiti nastavnici ako za obradu izaberu više domaćih autora, naglašava S. Listeš iz Društva profesora hrvatskog jezika

Komentari 19

Avatar abakus
abakus
11:33 07.03.2016.

Ovo je put iz jednog strukturiranog sustava obrazovanja u poptuni kaos. No nije problem samo lektira, iako se o njoj najviše govori ovih dana. Problem je i način vrednovanja znanja učenika, pri kojem, zbog toga što više nema brojčanih ocjena temeljnih ipak najvećim dijelom na pismenim - objektivnim - rezultatima, uloga nastavnika postaje prevelika. Ako je nastavnik taj koji na kraju šk. godine za svako dijete od 4. razreda OŠ do kraja srednje škole daje brojčanu ocjenu plus opisnu ocjenu a sve to na temelju svoga dojma o djetetu, tu se otvara širok prostor za korupciju. Pa će se vrlo vjerojatno dogoditi da dijete visoko pozicioniranog političara nastavnik procijeni kao iznimno i darovito, iako je prosječno, a ono običnog čovjeka ocjeni kao tek malo bolje od prosjeka iako je riječ o iznimnom djetetu. Pitanje je i kakva je osoba nastavnik, što ako je tip koji će dijete koje ga ispravlja (a ima i toga u školi) ili mu se zamjerilo na neki drugi način kazniti lošijim opisom i lošijom brojčanom ocjenom na kraju - na temelju čega to roditelj ili dijete može pobiti ako tijekom godine nema objektivnih ocjena već baš sam nastavnik upisuje (proizvoljno?) svoje dojmove o djetetu? Da i ne govorim kako će se upravo zbog toga nastavnici naći pod još žešćim pritiskom ambicioznih roditelja loših učenika. Umjesto koliko-toliko objektivnog ocjenjivanja dobit ćemo kaos i na kraju će sva djeca imati "ocjenu" da su bila iznimna - osim onih koja gnjave na satu, a koja su često baš najpametnija. --- Problem je također uvođenje 9-ogodišnje osnovne škole na račun toga što će se djeca koja sada idu u "malu školu" u okviru vrtića ili naprosto idu zadnju godinu u vrtić prebaciti u školu i postati učenici 1. razreda. To znači da će u školu djeca krenuti već sa 5.5 godina. Postavljam pitanje: Što će biti s tom malom djecom nakon što iz završi nastava - a roditelji rade i ne mogu se vratiti kući? U vrtiću je za njih organiziran cjelodnevni boravak, imaju igračke, imaju krevetiće u kojima mogu odspavati, imaju tete koje ih čuvaju i koje su baš tete, a ne učiteljice. Što će ta djeca u školi nakon nastave? Sjediti u klupama, bez igračaka, bez krevetića, pod paskom učiteljice s kojom će raditi što? Rješavati zadaće? To je nasilje nad djecom koja se u toj dobi još trebaju slobodno igrati u prostoru koji je upravo tome namijenjen, a ne biti u školi. A sve to točno zašto? Da se ne zavaravamo: Riječ je o tome da broj djece zbog demografskog sloma naglo pada, da se svake godine gubi jedan velik broj razreda iz sustava obrazovanja i da to ostavlja masu ljudi bez posla. Pa se na ovakav način, potpuno bespotrebnim uvođenjem još jedne šk. godine i prebacivanjem djece od 5 godina iz vrtića u škole (privemeno) izbjegavaju otkazi - a na štetu djece! Lektira je bitna, ali nije u ovoj na brzaka i od potpuno nekompetentnih ljudi sklepanoj "reformi" samo lektira problem. --- Također je problem povećana količina tzv, terenske nastave tj. izleta u skupoj režiji škole, gdje je cijena uvijek prenapuhana, plus se plaćaju osiguranja, pratnja profesora (koji ne plaća ništa) itd. Već i oko ove "terenske nastave" koju danas imamo ima problema jer dio roditelja jednostavno nema novca za to - i to pogotovo oni s više djece školske dobi, gdje se troškovi mulitpliciraju! - i onda su poniženi ako moraju reći da to ne mogu platiti (utoliko je ovo i antidemografski program, jer se kažnjavaju roditelji više djece koji ili moraju plaćati vrlo visoke troškove svih tih izleta ili se moraju poniziti i reći da ih ne mogu platiti. Ili pak moraju svoju djecu ostaviti doma dok druga idu na izlet, što je vrlo negativno za djecu samu). A ovi bi sada to šetuckanje uokolo koje samo ide na ruku agencijama još i povećali. Onaj tko je taj program pisao nema očigledno nikakvog kontakta s realnošću, ne samo školskom već i onom našeg društva. Da i ne govorim da terenska nastava predstavlja gubitak dragocijene satnice drugih predmeta koje bi djeca trebala imati tog dana i da se ne obrađuje gradivo - a za idući dan nitko ne uzima u obzir činjenicu da su djeca bila na izletu, već ih čekaju ispitivanja i testovi. --- Evo daljnjeg problema: Nigdje se ne navodi što je s dodatnom nastavom za napredne učenike. Kako danas izgleda dodatna nastava zv djecu koja su npr. odlična iz metametike? Izgleda tako da je, kao fol, vodi jedan prof. matematike, ali to se u principu svodi na jedan sat tjedno na koji profesor često uopće ne dođe (najčešće bez ikakvog objašnjenja ili naknadno kaže da nije stigao, imao je drugog posla, bio je bolestan). Ako i dođe, najčešće kasni barem po 15 minuta (od sata koji traje 45) jer su to u pravilu sati prije početka nastave. A onda drži taj sat tako da se vidi kako mu uopće do toga nije stalo. Zašto je onda uopće uzeo te sate? Radi popunjenja satnice, radi možda koje kune više u plaći, radi toga što je to škola službeno dužna organizirati... Tko zna zašto, ali od te nastave u pravilu nema ništa. Osim u rijetkim slučajevima profesora koji su sami veliki entuzijasti. No jedan sat dodatne nastave tjedno je svejedno premalo. Što je ovaj program koji smanjuje količinu gradiva za do 30% (riječi samog Jokića) učinio za onu djecu koja žele učiti više? I kako namjeravaju potaknuti (i kontrolirati) porfesore koji će to držati na pravi rad? O tome ni riječi.

VL
SA
santos008
10:27 07.03.2016.

Sta je Homer spram Dzoniju Stulicu

VL
Avatar think pink
think pink
10:43 07.03.2016.

nitko na svijetu ne može čitanje "judite" ili "ribanja i ribarskog prigovaranja" učiniti zanimljivim. jednostavno zato što to nitko ne ruzumije. a ono što ne razumiješ ne može ti biti zanimljivo. sasvim sigurno 90% profesora hrvatskog ne razumije ni pola "judite". zašto? pa zato što ne razumije ni 95% rođenih splićana. itjeranjem učenika na čitaje tako neprohodnog teksta samo se stvara odbojnost preme čitanju. a NAJVAŽNIJA funkcija lektire bi trebala biti razvijanje navike i želje za čitanjem.

VL
PP
pp
11:02 07.03.2016.

Ovo je bedastoća. Mislim koji je kriterij? Po čemu je Ponos i predrasude bitniji od Olivera Twista? Da ne spominjem ove spornije. Diletantizam. I ideologija vrlo vjerojatno.

VL
Avatar think pink
think pink
11:04 07.03.2016.

najčešće ovakvi "branitelji hrvatske književnosti" nisu pročitali ništa teže od "gričke vještice" i "vlaka u snijegu". a od "judite" su odustali na trećoj strani... jer nisu razumjeli ni 10%? a o "ratu i miru" znaju jedino da se radnja događa u rusiji...

VL
PE
pessimus
13:31 07.03.2016.

treba biti hrabar i imati petlju pa izbaciti cervatesova don quijote-a. naime, riječ je, po mnogim književnim teoretičarima i kritičarima, o najboljem romanu svih vremena, o najgenijalnijem književnom djeli ikad napisanom.

VL
BU
bubimima
18:34 07.03.2016.

Ovo prepucavanje oko lektire prava je komedija. Đaci ionako uglavnom neće pročitati većinu lektire. I mi smo se švercali u doba bez interneta, a današnje generacije imaju za to gomilu alata. I ja sam mrzila lektiru iako sam puno čitalaa knjige koje nisu bile u lektiri. A lektiru sam pročitala kasnije tijekom života jer oduvijek puno čitam. I nije točno da će lektira bilo koga odvratiti odnosno privući čitanju knjiga. Danas živimo u drugom vremenu. A onaj tko voli knjigu, taj će čitati bez obzira na popis lektire.

VL
DU
Deleted user
10:40 07.03.2016.

Neka čitaju što hoće samo, samo neka se nauče izražavati. Kaže se da se silom ni u crkvu ne ide pa se ne treba djeci nametati nešto što ne mogu ni shvatiti ni prihvatiti. Vila koja srce travi današnjoj djeci zvuči kao nešto što sije travu. A da bi znali povijest naše književnosti neka se uvede u nastavu izučavanje te povijesti.

VL
AS
askica
14:05 07.03.2016.

Sve te knjige koje spominjete sam pročitala u srednjoj školi i pamtim ih kao izrazito teške i nerazumljive. Volim čitati i puno čitam, ali ne mislim da djeca trebaju čitati knjige na arhaičnom jeziku koji nitko više ne razumije. Ta velika djela se trebaju prilagoditi današnjem dobu i obraditi na satovima književnosti i to je to. Bez čitanja cijele knjige. Sjećam se i čitanja Balade Petrice Kerempuha kao nerazumljivog teksta jer nisam kajkavac. Tako da mislim i da ostala djela koja su pisana na nekom narječju trebaju čitati oni kojima je to narječje blisko i koji ga razumiju, a za ostale prilagoditi ga i obraditi na satu.

VL
TA
tamaris
10:37 07.03.2016.

Jokić bi valjda iskoristio potrebu za reformom da proturi svoje ideološke stavove i nazore.

VL
DU
Deleted user
10:40 07.03.2016.

Po meni se treba čittati najbolje autore Europe ma kako se zvali i koje god nacije bili. Ako među najboljima nema hrvatskih autora neka je tako. Homer bi sigurno spadao među veće autore našega kontinenta, a Krleža ? Krleža "malo morgen".

VL
MO
morituriite
10:50 07.03.2016.

Trebalo bi kazniti one koji su napravili ovu nakaradnu "reformu". Isto vrijedi i za one koji ovu nakaradu prihvate.

VL
MO
mobitel20
10:51 07.03.2016.

Jugokomunisti zele ideologizirati nasu djecu uvodjenjem sund "literature" tipa Tomica...lik se izruguje cijeloj hrvatskoj tradiciji na blasfemican nacin koji "pitkim" nazivaju samo njegovi ideoloski sljedbenici. A izbaciti temeljna djela poput Maruliceve Judite mogu samo ljubomorni kugosloveni jer komsije nemaju takoo starih djela...jasno kao dan. A takvi su vecina u ovim povjerenstvima nastalim jos za vrijeme Jovanovic Kundaka.

VL
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.