Malo se toga izmijenilo na Kubi, a vjerojatno ni novi ustav, o kojem će se glasovati na referendumu 24. veljače, neće donijeti znatnije promjene od kada je 2. siječnja 1959. preuzeo vlast revolucionar Fidel Castro. On je vodstvo Kube prepustio 2008. svome bratu Raulu, koji je u travnju 2018. vlast ostavio Miguelu Diaz-Canelu. Fidel je umro 2016., ali kastrizam nije nestao. Raul Castro (87) ostaje šef Komunističke partije do - 2022. godine.
Na obilježavanju 60. godišnjice pobjede revolucije govorio je Raul Castro i otvoreno napao američkog predsjednika Donalda Trumpa.
- Još jednom je vlada SAD-a izabrala put sučeljavanja s Kubom predstavljajući našu mirnu i solidarnu državu kao prijetnju u regiji - kazao je Raul. Za vrijeme predsjednika Baracka Obame došlo je do približavanja SAD-u. U prosincu 2015. postavljeni su temelji pomirenja, a u ožujku 2016. Obama je posjetio Havanu. Tada je prvi put nakon 88 godina jedan američki predsjednik posjetio Kubu. No dolaskom Trumpa u Bijelu kuću odnosi su se potpuno promijenili. Trump je odlučio zadržati ekonomske sankcije protiv Kube, uz objašnjenje kako ta mala otočka država s Venezuelom i Nikaragvom predstavlja "trojku tiranije".
Raul Castro u govoru za jubilej revolucije kazao je kako Kuba želi suživot s SAD-om zasnovan na mirnim odnosima, međusobnom poštovanju i recipročnoj pomoći unatoč razlikama.
Ipak u izolaciji
No Kuba se zapravo nalazi u političkoj izolaciji jer je i u Brazilu promijenjena vlast dolaskom Jaira Bolsonara na čelo te države. Južna Amerika sada je gotovo sva pod desnim vladama. Bolsonaro je najavio kako će se "boriti protiv kubanskog i venezuelanskog diktatora Diaz-Canela i Nicolasa Madura". I upravo su venezuelanski lider Maduro, bolivijski lider Evo Morales i nikaragvanski lider Daniel Ortega jedini poslali čestitke Kubi za 60. godišnjicu revolucije. Države politički najbliže Kubi proživljavaju ekonomsku i političku krizu. Castro kaže kako su "nemilosrdne neoliberalne politike" odgovorne za ekonomske krize, a "za sva zla u regiji američka administracija osuđuje Kubu".
Revolucija je nakon diktature Batiste donijela socijalnu ravnotežu, prije svega u školstvu i zdravstvu, pa su taj sustav Kubanci godinama podržavali. Zbog toga, ali i zbog obilne financijske pomoći koju je Castru slala Moskva, njegov je režim mogao opstati tako dugo. U posljednjem desetljeću teška je ekonomska kriza pogodila Kubu, kojoj više ne samo da Rusija ne pomaže nego joj ni Venezuela ne šalje besplatno naftu.
No za ekonomsko stanje u zemlji Raul Castro optužio je američku politiku i njezin ekonomski embargo. Kubu je taj embargo samo u 2018. stajao 4,32 milijarde dolara, kazao je Castro, te pozvao na štednju i hrabrenje stranih ulagača. Havana ipak ne želi odustati od komunizma. Za 24. veljače najavljen je referendum o ustavnim promjenama kojima bi se odobrilo privatno vlasništvo, pa i određena tržišna sloboda, ali društveno uređenje ostaje komunističko.
Trumpova vožnja unatrag
Trump je potpuno i unilateralno izbrisao dogovor koji je potpisao njegov prethodnik Obama s Kubom. Američko veleposlanstvo ipak ostaje u Havani "u nadi da će naše dvije države krenuti boljim putem", kazao je Trump koji drži kako otvaranje koje je Obama poduzeo prema Kubi nije donijelo boljitak za Kubance, pa ni za njihov položaj glede ljudskih prava. SAD neće šutjeti pred "komunističkim ugnjetavanjem. Na vlasti u Kubi iste su osobe koje su ubile desetine tisuća osoba, sunarodnjaka, koji nisu htjeli prihvatiti ideologiju vlasti", kazao je Trump i dodao kako je Castrov režim slao oružje Sjevernoj Koreji i pothranjivao nasilja u Venezueli.
Nova američka direktiva, koju je potpisao Trump, brani američkim turistima i poduzetnicima suradnju u organiziranju putovanja i boravka na Kubi s tvrtkom "Grupo de Administracion Empresarial S.A.", poznatom i kao GAESA, koja je desna trgovačka ruka režima na čijem se čelu nalazi general Luis Alberto Rodriguez Lopez-Callejas, zet Raula Castra. GAESA drži pod kontrolom 60 posto kubanske ekonomije i 80 posto turističkog sektora te posjeduje većinu hotela i restorana u Havani i na plažama turističkog prostora Varadero.
Krajem sedamdesetih godina, uz pomoć i SSSR-a, Kuba se uplitala u ratove u Africi. Sjećamo se kako je tih godina u Vjesniku objavljen tekst pod naslovom "Vance broji Kubance" o turneji tadašnjeg američkog državnog tajnika Cyrusa Vancea po Africi i njegovu denunciranju kubanskih vojnika koji podupiru tzv. marksističke režime. Da, Amerikanci (u organizaciji CIA-e) htjeli su svrgnuti Fidela Castra desantom u Zaljevu svinja na Kubi 1961., ali taj je napad neslavno propao. Castro je učvrstio svoju vezu s Moskvom koja se nastavljala sučeljavati s Washingtonom zbog Kube. Postavljene su sovjetske rakete, a Amerika je zaprijetila napadom. Ta Kubanska kriza 1962. zamalo se pretvorila u svjetski nuklearni rat.
Hladni rat oko Kube nastavljen je godinama, a drži se kako je CIA pokušala 250 puta provesti atentat na Castra. Kuba je bila više od satelita SSSR-a u dvorištu SAD-a premda je službeno bila članica pokreta nesvrstanih zemalja. Koliko je "nesvrstana", vidjelo se na sastanku na vrhu više od 100 nesvrstanih država u Havani 1979., jer su zaključci bili, moglo bi se kazati, antiamerički i prosovjetski. Upravo je prosovjetsko držanje sve većeg broja članica pokreta dovelo do njegova deklasiranja.
Mladi kubanski pisac Abel Fernández-Larrea (39), koji sada živi u Miamiju na Floridi, smatra kako Trumpovo držanje pomaže opstanku Castrova režima. Trumpovi napadi samo osnažuju Castrovu protuameričku kampanju. - Točno je da se nakon Obamina otvaranja stvari na Kubi nisu mnogo izmijenile, ondje su događaji vrlo usporeni - kaže Fernández-Larrea.
- Kubanska vlada nakon Trumpova zatvaranja prema Kubi moći će pokrenuti represivnu politiku opravdavajući se time kako to mora činiti zbog američkih napada unatoč naporima Havane - objašnjava Fernández-Larrea.
Kubanci su u Miamiju dakako s Trumpom. Uvijek su bili uz američke predsjednike. - Žive od nostalgije i bez nijansi. Vide stvari crno ili bijelo. Nemam nikakve simpatije prema kubanskoj vladi, ali mi se ne sviđa fanatizam, a ono što vidim oko sebe je upravo to - kaže Fernández-Larrea.
Trump sada ima i saveznika u brazilskom predsjedniku Bolsonaru u "napadima" na Kubu. Ali, jesu li Kubanci na otoku za velike promjene? Novi ustav zadržava socijalistički društveni sustav i vodstvo Komunističke partije. Nakon različitih prijedloga konačnu verziju o kojoj će se glasovati na referendumu redigirala je komisija na čelu s bivšim predsjednikom države i još uvijek tajnikom kubanske Komunističke partije Raúlom Castrom. Narodna skupština nacrt ustava izglasovala je 22. prosinca.
Mediji u svijetu pljeskali su prijedlogu otklanjanja pridjeva "komunistički", ali je dodano kako je cilj "stvaranje socijalizma i u hodu prema komunističkom društvu" (članak 5.). Vladu će voditi kubanska Komunistička partija s marksističko-lenjinističkom matricom. A premda će biti i privatnog vlasništva, to ne znači da će privreda biti slobodna. Mijenja se da se ne bi promijenila.
>> Pogledajte kakav je grafit osvanuo na spomeniku Franji Tuđmanu
Narod Rumunjske bi morao narodu Kube pokloniti dar slobode - jednu ciglu iz Zida (pred kojim su streljali krvolocnog Tirana). Ta Svevisnjim blagoslovljena klica slobode bi na Kubi urodila jednakim plodom: narodu bi dala snage I poriv osloboditi se tiranije! (Ooo, kada bi jedna opeka iz Zida dospjela u Hrvatsku!)