Njemačka kancelarka Angela Merkel odgovarala je jučer 90 minuta besprekidno na novinarka pitanja o unutarnjoj politici, odnosima sa SAD-om i Rusijom, migrantima... te je dala do znanja kako nema namjeru odstupiti.
Trumpova kriva računica
Tijekom tradicionalnog godišnjeg susreta s novinarima uoči ljetnih praznika, Merkel je na pitanje s kime bi otišla na ljetovanje kada bi birala između Trumpa, Putina i Seehofera jednostavno odgovrila kako je odmor – odmor.
Nakon što je potvrdila središnjost transatlanskih odnosa i prijateljstvo Njemačke i SAD-a Merkel je kazala da je američki predsjednik Donald Trump odnose stavio pod pritisak. Usprotivila se Trumpovim optužbama da je Njemačka ustrajala na održavanju velikog suficita u trgovini sa SAD-om, ustvrdivši kako je trgovinska razmjena uravnotežena ako se u nju uračuna i uslužna djelatnost. Citirala je nedavna zbivanja u ekonomiji kako bi pokazala da je trumpovski protekcionizam negativan. Financijska kriza nastala 2007. prevladane je multinacionalnom akcijom, onom G20, ali je i Kina dala veliki prilog.
Glede mogućih američkih povećanja carina na uvoz njemačkih automobila, Merkel je naglasila međunarodni karakter te industrije naglasivši da se najveći pogon BMW-a nalazi u Spartanburgu u Južnoj Kaliforniji.
“Moguće povećanje američkih carina krši međunarodna pravila i ugrožava mnogo radnih mjesta”, kazala je Merkel.
Iznijela je Merkel viziju multietničke Europe spremne emancipirati se u sjedinjene države i preuzeti snažniju ulogu u svijetu. Postoje sukobi pokraj našeg praga i moramo imati važniju ullogu u njihovu rješavanju, kazala je Merkel. To bi značilo i povećanje troškova za obranu.
Zapadni Balkan kao primjer
Merkel je branila i svoju dosadašnju politiku prema izbjegličkoj krizi, ali je ustvrdila i da se potencijalnim migrantima “ne smiju viš davati lažne nade” jer njedna država ne može primiti sve ljude koji žele u nju doći. Tunis, Maroko i Alžir su sigurne zemlje i nema razloga da ljudi iz tih prostora dolaze u Europu. Njemačka traži veći red i nadzor nad migracijama. Nudi zaštitu onima koji su proganjani, ali danas većinu čine ekonomski migranti. Stoga je Merkel kazala da je prioritet nove vlade donošenje useljeničkog zakona.
– Njemačka i kad su u pitanju jednostavnija radna mjesta trpi velik manjak radne snage. Zato je i planirani useljenički koncept od presudne važnosti – rekla je kancelarka. Ona je ukazala na to da bi regulirani pritok radne snage smanjio ilegalno useljavanje što je, kako je rekla, već pokazao i primjer zemalja zapadnog Balkana.
Kod zemalja zapadnog Balkana drastično se smanjio broj podnositelja zahtjeva za azilom ali se istodobno, nakon sklapanja ugovora o zapošljavanju za građane ovih zemalja, povećala migracija kvalificiranog kadra u Njemačku. Novi useljenički zakon bi regulirao useljavanje radne snage iz zemalja koje nisu članice Europske unije.
Dva miljuna si uvezla migranata,i to mladih , za 20 g. bit će više potomaka migranta nego njemaca