Uloga tehnologije i inovacija u znanosti i obrazovanju jedna je od tema posljednjeg dana Microsoftove konferencije WinDays14, koja se ovog tjedna održava u Umagu. Premijerov savjetnik za znanost Neven Budak danas je predstavio Nacionalnu strategiju za odgoj, obrazovanje i znanost, čiju je izradu vodio. Rekao je kako se nada da će biti usvojena do svibnja.
U strategiji je stavljen naglasak na cjeloživotno učenje, koje sa znanošću i obrazovanjem čini "trokut znanja". Teškoća s kojom su se suočili tijekom izrade bila je nepostojanje nacionalne strategije razvoja s kojom bi se uskladili, no to im je ujedno bila i prednost jer su imali slobodu u kreiranju te su dali rješenja ostalim strategijama.
Budak je objasnio kako je jedan od ciljeva postaviti istraživanje i inovacije u središte nacionalne strategije razvoja, i to inovacije shvaćene ne samo kao izumi, nego kao aktivnosti koje uključuju sve znanstvene, tehnološke, organizacijske, financijske i komercijalne korake kojima je svrha da dovedu do uvođenja inovacije.
Ulaganje, a ne potrošnja
Budak je naglasio kako moramo povećati ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj. Trenutno ona čine 44 posto, a cilj je doći do dvije trećine. Budak je rekao kako je jedan od problema nedovoljna obrazovanost poduzetnika, pogotovo u slučaju malih i srednjih poduzeća, da prepoznaju važnost inovacija. S istim su se problemom suočili i Austrijanci, koji su to riješili sustavnim obrazovanjem poduzetnika. Jedan od načina da se riješe ti problemi je stvaranje klime u kojoj se potiču obrazovanje, poduzetnost i inovacije. Zaključio je kako političke elite to moraju prepoznati kao ulaganje, a ne potrošnju.
Na kraju predavanja razvila se polemika između Budaka i predsjednika Microsofta Hrvatska Ivana Vidakovića oko omjera studenata društvenih i prirodnih znanosti. Vidaković je rekao kako Finska ima pet puta manje studenata prava od Hrvatske.
Punjači i trošači
– Mi danas znamo da školujemo studente za burzu – rekao je Vidaković, koji smatra kako je promašaj ne imati IT već od prvog razreda škole. Budak se pak upitao može li hrvatsko tržište apsorbirati IT stručnjake ili će se samo ulagati u obrazovanje ljudi koji će poslije otići u inozemstvo.
Vidaković je naglasio kako nema ništa protiv društvenih znanosti. Umjetnost je, na primjer, važna i u svijetu tehnologije.
– Što danas prodaje proizvod? Dizajn. Ako proizvod nije dobro dizajniran, neće proći – rekao je Vidaković.
Međutim, dodao je kako postoje oni koji pune i oni koji troše proračun, što se nije svidjelo Budaku koji je rekao da i oni koji su na proračunu daju svoj doprinos. Dodao je kako ipak ne brani upisne kvote te je neki dan rekao da ih treba reducirati, zbog čega je bio izložen kritikama.
>> Tehnologija i potražnja su tu, no i dalje postoje izazovi
>> 'Hrvatska je zemlja koja ima veliku budućnost u IT sektoru'
Smanjiti upisne kvote na studijskim programima koji generira profesije kakvih ima na burzi rada preeeviše. . . . . . . Razvijati visokoškolsko cjeloživotno obrazovanje.