Iako su prije samo mjesec dana u Moskvi uvjeravali da će plinovod Sjeverni tok 2, koji se našao u središtu američko-ruskog energetskog rata za europsko energetsko tržište, biti dovršen najkasnije do početka ove godine, ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je da će dovršenje plinovoda kasniti godinu dana. Nakon dvosatnog razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Moskvi Putin je implicitno potvrdio da američke sankcije kompanijama u tom projektu – što je prvi slučaj sankcija europskim kompanijama zbog investicijskog projekta u poslijeratnoj povijesti – ipak djeluju i da će dovršenje Sjevernog toka 2 kasniti najmanje godinu dana.
Na udaru tvrtke
Putin uvjerava da Rusija plinovod može dovršiti i bez stranih partnera s obzirom na to da su od cijelog projekta, kako se izrazio, ostale “samo ruke”. U dovršetak plinovoda unatoč sankcijama vjeruje i njemačka kancelarka, koja pak upozorava na “neprimjerenost” američkih “eksteritorijalnih” sankcija. Američki predsjednik Donald Trump potpisao je u prosincu sankcije za kompanije koje sudjeluju u izgradnji Sjevernog toka 2 i Turskog toka, a sankcije, koje obuhvaćaju zabranu poslovanja i zamrzavanje imovine, posebno ciljaju tvrtke koje su uključene u postavljanje cijevi. To je razlog zbog kojeg je koncern Allseas u prosincu objavio da se povlači iz projekta, što je očito rezultiralo i odgodom dovršetka izgradnje iako je preostalo postavljanje samo nešto manje od 300 od ukupno 2000 kilometara plinovoda.
Trasa Sjevernog toka 2 prati plinovod Sjeverni tok. Ta dva strateška energetska projekta ruska plinska polja povezuju s Njemačkom preko Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu i Poljsku. Za razliku od Sjevernog toka 2, američke sankcije nisu uspjele ugroziti Turski tok – još jedan ruski strateški energetski projekt kojim ruski plin, ponovno zaobilazeći Ukrajinu, preko Crnog mora stiže u Europu. Turski tok prije nekoliko dana pušten je u rad. Američka strana tvrdi da se tim projektima povećava europska energetska ovisnost o ruskom plinu, u što je uvjerila neke europske saveznike, osobito Poljsku, kao i baltičke zemlje, koje smatraju da ih je Njemačka izigrala.
Najveća gubitnica ipak je Ukrajina koja je, zahvaljujući tranzitu ruskog plina, ostvarivala visoke prihode, na koje više neće moći računati. U pozadini svega, naravno, leže ekonomski interesi. Američki predsjednik želi izbaciti Rusiju s europskog energetskog tržišta i primorati Europu da kupuje plin od SAD-a, a ne od Rusije. U tu je svrhu Washington sponzorirao gradnju europske infrastrukture za svoj ukapljeni plin, LNG, koji želi izvoziti u Europu, a u sklopu tog plana gradi se i LNG terminal na Krku. Njemačka pak podržava i gradnju LNG infrastrukture i uvoz američkog ukapljenog plina, ali ustrajava i na dovršetku Sjevernog toka 2 premda su u ovom trenutku, na što upozoravaju brojni kritičari, i kapaciteti postojećeg Sjevernog toka iskorišteni tek polovično. Kako objasniti tu kontradikciju?
Osim što je ruski plin jeftiniji od američkoga, valja znati da njemačka energetska strategija predviđa potpuni prelazak na energiju iz obnovljivih izvora. Međutim, to ne može biti realizirano brzo, pa bi tako plin, ponajprije ruski, trebao zadovoljavati povećane njemačke potrebe u prijelaznom razdoblju. Upravo je to – unatoč neslaganju u nizu drugih slučajeva – ponovno približilo kancelarku Merkel i Putina, koji su se, nakon pariškog sastanka o Ukrajini, sastali drugi put u manje od mjesec dana.
Udaljavanje od Washingtona
Potporom dovršetku Sjevernog toka 2 i energetskim partnerstvom s Putinom Merkel otvoreno prkosi Trumpu, kojem nije promaknulo ni to da je Berlin ovih dana – baš kao i Kremlj – osudio Trumpovo pogubljenje iranskog generala Qasema Soleimanija.
Time se Njemačka ponovno udaljila od Washingtona i približila Putinu, koji je pak podržao prijedlog kancelarke da se u Berlinu održi međunarodna konferencija o Libiji. Ako znamo da i Merkel i Putin i dalje govore o implementaciji polumrtvog nuklearnog sporazuma s Iranom, kojeg se Trump odrekao, čini se da je poruka koju Berlin i Moskva žele poslati prilično nedvosmislena: dok Trump izaziva kaos, mi, i to zajedno, strpljivo radimo na smirivanju napetosti i na Bliskom istoku i u Libiji. Tašti Trump neće to Merkel tek tako zaboraviti.
Markel i Putin su skolovani u istoj skoli u istocnoj njemacku prijatelji od mladih nogu