Međunarodni sud pravde (ICJ) proglasio se nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid, kao što je Hrvatska i očekivala.
Sada nas očekuje dugotrajni postupak u kojem će Hrvatska dokazivati da je Srbija počinila genocid u ranim 90-ima u Republici Hrvatskoj. Očekuje se da će do pokretanja procesa proći nekoliko godina te da će trajati još barem dvije tri godine.
Hrvatska traži od Srbije odštetu, vraćanje kulturnih dobara i istinu o nestalima.
Odluku suda o preliminarnim prigovorima Srbije na jurisdikciju ICJ-a i dopuštenost tužbe, koje je Beograd podnio prije šest godina, pročitala je predsjednica suda Rosalyn Higgins.
Odluka suda očekivala se u svjetlu dvije ranije proturječne odluke ICJ-a koji se 1996. najprije proglasio mjerodavnim za tužbu koju je šest godina prije Hrvatske podnijela BiH protiv Beograda za genocid, a potom 2004. nenadležnim za tužbu Beograda protiv deset zemalja članica NATO-a zbog svojedobnog bombardiranja 1999. godine.
Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995. Od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda Hrvatska je zatražila da presudi kako je Jugoslavija počinila genocid u Hrvatskoj i da su građani RH bili žrtve tog genocida. RH traži tužbom od SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji su pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju, te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i pojedincima.
Rasprava o nadležnosti suda za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid u ratu 1991.-1995. održana je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu u svibnju 2008. godine kada je Srbija zastupala tezu da je sud nenadležan jer u vrijeme podnošenja hrvatske tužbe SRJ nije bila članica Ujedinjenih naroda, članica Konvencije o genocidu ni članica Statuta suda.
Hrvatska je na raspravi poručila da je odnos Beograda i UN-a imao 90-ih godina sva obilježja članstva u UN-u, kao i da je SRJ čitavo vrijeme bila stranka Konvencije o genocidu, slijedom kontinuiteta iz SFRJ. Također hrvatski predstavnici rekli su da je režim Slobodana Miloševića imao sva državna obilježja i prije datuma formalnog proglašenja države.
(di/Hina)
