Dosadašnji ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta po novi mandat ide kao drugi u trećoj izbornoj jedinici.
Je li hrvatsko gospodarstvo izdržalo koronakrizu ili ćemo prave posljedice tek osjetiti?
Prvo poluvrijeme ove zahtjevne utakmice je iza nas. Neke političke opcije bavile su se sijanjem straha među građanima, najavljujući 400 tisuća otkaza i opću propast. No brojke pokazuju da smo se gotovo vratili na stopu zaposlenosti koja je bila prije početka krize. Vlada je čvrsto stala iza poduzetnika i radnika mjerama s ciljem očuvanja radnih mjesta i osiguranja likvidnosti poduzećima. U tri mjeseca tijekom kojih je promijenjen način života kojim smo dotad živjeli te je mjere koristilo oko 100 tisuća poslodavaca i više od 600 tisuća radnika, a isplaćeno je 5,3 milijarde kuna.
Što je obilježilo vaš mandat?
Izvukli smo sve kosture iz ormara, poput Uljanika, Petrokemije, Đure Đakovića, 3. maja i drugih velikih kompanija te većinu njih uspješno restrukturirali. Dočekali su nas ogromni minusi na poslovnim računima, gubici u poslovanju, nepostojanje vizije za budućnost, potpuno neodrživa situacija do koje su nas dovele loše političke i poslovne odluke iz prošlosti. Zbog toga smo bili prisiljeniplatiti enormne iznose kako bi se pokrila ta dugovanja, stanje počistilo i započelo graditi ispočetka. Njihovi rezultati daju nam razlog za optimizam.
Kako treba regulirati rad nedjeljom?
Nakon analize rada trgovina nedjeljom, odlučili smo pripremiti konkretan prijedlog izmjena Zakona o trgovini koji bi uskoro trebao biti upućen u javno savjetovanje. Predložit ćemo 14 radnih nedjelja u godini i poslodavcima ostaviti da sami odaberu koje će to nedjelje biti. Odlučili smo se za model koji nije previše restriktivan, a opet omogućava radnicima da imaju slobodan dan u tjednu koji mogu provesti s obitelji. Logično je da to bude nedjelja. Rad trgovina nedjeljom može se regulirati tako da se prihodi poslodavaca
ne smanje, već pretoče u ostale dane u tjednu.
Koje će mjere biti potrebne kako bi se nadišla kriza? Možemo li izdržati jošjedan “lockdown” na jesen?
Hrvatska si još jedan „lockdown“, kakvom smo svjedočili od sredine ožujka do svibnja, ne može priuštiti. Državni proračun više ne može pratiti takvu dinamiku i obujam isplata poduzetnicima i radnicima, a gospodarstvu treba novi zamah i hvatanje koraka za svime što je izgubljeno u tom kritičnom razdoblju. Svi se moramo maksimalno pridržavati epidemioloških mjera. Znamo koga je i kako potrebno zaštititi, a prioritet je potaknuti što jači i brži razvoj gospodarstva.
Je li kriza ugrozila investicije i jesu li potrebne promjene u gospodarstvu?
Izborili smo se za više od 10 milijardi eura koje će poduzetnicima biti na raspolaganju u iduće dvije godine planom gospodarskog oporavka Europske komisije, a još uz to možemo računati i na više od 10 milijardi eura iz Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. Na tim iznosima temeljim svoj optimizam. Do kraja 2022. možemo se vratiti na brojke od kraja 2019. Još više će doći do izražaja ono na čemu kontinuirano radimo u protekle dvije godine, a to je povećanje investicija u industrijskoj proizvodnji, pogotovo prerađivačkoj. Dolazim iz Međimurja koje je poznato po vrijednim i radišnim ljudima. Ne čudi što upravo ovdje uspješno posluju kompanije koje iz godine u godinu povećavaju prihode, ulažu i uvode inovacije, a time podižu i prosjek plaća. Turizam je samo šlag na tortu. To je recept koji želim primijeniti na cijelu Hrvatsku.
>> Pogledajte i ovaj video: Sučeljavanje Horvata, Čačića, Batinića i Hajdaša Dončića
Nemoj molim te, Međimurje i Istra su najrazvijeniji dijelovi Hrvatske a razlog je što tamo nikada HDZ nije bio na vlasti i neka tako ostane. Vidimo kako je HDZ razvio Slavoniju!