Lani, baš kada su se svi čudili neznanju maturanata u hrvatskom jeziku i njihovu izvrsnom baratanju engleskim jezikom, trend među osnovnoškolcima bio je drukčiji. Učenici sedmih i osmih razreda, kao i prvih, drugih i trećih razreda srednjih škola iskazali su interes za sudjelovanje na školskim, županijskim i državnim natjecanjima u znanju hrvatskog i tako nametnuli novi trend.
Maturantima ne idu eseji
Tako je na spomenutim natjecanjima na svim razinama, od sedmog do završnog razreda srednjih škola, lani ukupno sudjelovalo 3040 učenika, dok je 1200 maturanata predalo prazne papire na esejskom dijelu ispita mature, koji otkriva čitalačke navike, pismenost i poznavanje osnova jezika.
Školskom natjecanju 2019. samo u Zagrebu pristupilo je 444 osmaša, a godinu prije njih 395. Promatrano po županijama lani su na školskim natjecanjima u kategoriji sedmih i osmih razreda prednjačili učenici Osječko-baranjske i Varaždinske županije dok su u kategoriji drugih razreda srednje škole u znanju hrvatskog jezika najviše interesa za natjecanje iz materinskog jezika pokazali učenici Krapinsko-zagorske županije.
I dok maturanti muku muče sa zadacima u kojima se primjerice zahtijeva ispisani usporedni sadržaj Pupačićeve pjesme “Zvijezda da mi je biti” te “Opomene” A. B. Šimića, učenici koji pristupaju natjecanjima bez imalo problema znaju definirati besubjektne rečenice, prepoznati za manje od minutu rečenice u kojima je uporabljen prijelazni glagol ili, primjerice, iz rečenica razvrstati parove antonima, a da im nitko ne mora pojašnjavati kako je u ovom potonjem riječ o suprotnicama.
U Karlovcu 5 natjecatelja
Srednjoškolcima koji pristupaju takvim natjecanjima nije problem ni prepoznavanje poimeničenih pridjeva.
Unatoč njihovim uspjesima koji osnovnoškolcima za dobar plasman na državnoj razini natjecanja donose i bodove za upis u srednje škole Hrvatska još uvijek nema detaljno i jasno istraživanje koliko tih uspješnih osnovnoškolaca tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja nastavi gajiti interes prema materinskom jeziku i s kojim rezultatom završe maturu iz tog obveznog predmeta.
Tako je lani na školskoj razini najmanje natjecatelja u hrvatskom jeziku među učenicima četvrtih razreda srednjih škola bilo u Karlovačkoj županiji, samo petero.
7. razred - županijsko natjecanje
1. Napiši ime jezikoslovca koji se prije Pavla Vitezovića i Ljudevita Gaja zalagao za načelo da se jedan glas uvijek piše jednako, odnosno uvijek istim znakom?
--------------------------------
2. Prepiši iz rečenice atributni skup.
“Za mnom se izdiže visoka planina, puna jeke i žubora od brzih i plahih izvora, a opet
nekako mirna i gluha.”
-----------------------------
3. U kojoj je od sljedećih rečenica zamjenica u službi izravnoga objekta?
a) Pjesma se još orila kad su kosi traci sunca za brdom zastali.
b) Lice mu se razlilo od nježna ganuća.
c) Primaknuvši se, zauzme dostojanstveno držanje.
d) Nije se veličao ni zadirkivao nas kao inače.
4. Koja je rečenica besubjektna?
a) A bijaše u svemu tome nešto neobično.
b) U takvoj se zimskoj noći moglo vrlo ugodno ljenčariti.
c) Tako započeše za nj teški dani
5. Sažmi zavisnosloženu rečenicu u jednostavnu proširenu rečenicu.
Sve ga je nešto vuklo k starcu koji bijaše naš davni znanac i prijatelj.
------------------------------------
6. Koja je od sljedećih rečenica napisana točno s obzirom na pisanje zareza?
a) Zbog oštrine na jeziku bila je neugodna i to ponajviše prema majci.
b) Glas joj je bio ugodniji nego što je bio inače.
c) U lov će ići sljedeće subote 24. siječnja.
d) Nad stolom je visio takozvani jež tj. jabuka obložena lješnjacima.
Izvor ispita: Agencija za znanost i visoko obrazovanje
Točni odgovori: 1. Bartol (Bartul) Kašić, 2. puna jeke i žubora od brzih i plahih izvora, a opet nekako mirna i gluha, 3. d, 4. b, 5. Sve ga je nešto vuklo k starcu, našem(u) davnom(u/e) znancu i prijatelju, 6. b
I. razred srednje škole - županijsko natjecanje
1. Koja je od navedenih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju pravopisnih znakova?
a) Pitao ju je: želi li sladoled?
b) Pitao ju je želi li sladoled
c) Pitao ju je: „Želiš li sladoled?”.
d)Pitao ju je „Želiš li sladoled”.
2. Koji je od navedenih parova riječi minimalni par?
a) dažd – dužd
b) lav – lov
c) mlin – plin
d) nos – noj
3. Koja od navedenih rečenica ima uzlazno-silaznu intonaciju?
a) Slavuj pjevuši.
b) Slavuj pjevuši!
c) Slavuj pjevuši?
d) Slavuj pjevuši!?
4. Ispiši iz teksta dvije imenske riječi koje su u jednini? Kad vlastelini krenuše prema samostanskim vratima, djevojčice se igrahu lišćem i perjem na ulicama. Tih ljetnih popodneva seljaci se odmarahu pred gradskim zidinama
------------------
5. Pridjeve zao i vruć napiši u superlativu.
-------------------------------------
6. Ispiši iz teksta dvije riječi koje su u ženskome rodu. Djevojče upozori plemiće na opasnoga varalicu među braćom u samostanu. Reče im da će ga lako prepoznati jer ima ožiljak iza uha i leđa prekrivena tetovažama.
---------------------------
7. Koja se od navedenih vrednota govorenoga jezika u komunikaciji SMS porukama pokušava nadoknaditi sličicom šake s palcem usmjerenim prema gore (znakom „sviđa mi se“, engl. „like“) kad se sličica doista odnosi na pokret rukom?
a) timbar
b) mimika
c) gesta
d) intenzitet
>>Točni odgovori: 1. b, 2. a, 3. a, 4. lišćem, perjem, 5. najgori, najvrući, 6. braćom, tetovažama, 7. c,
Video: Ministrica Blaženka Divjak posjetila Strukovnu školu Sisak
Čemu ova pitanja za čitatelje? Oni idu u školu, to uče i trebaju znati. Zašto bi ljudi od 60 godina kojima hrvatski jezik nije struka trebali znati odgovore na večinu ovih pitanja?