Španjolski premijer Pedro Sanchez zatražio je nešto poput Marshallova plana za obnovu Europe koji bi se financirao izdavanjem svojevrsnih korona-obveznica.
Postojeća odluka o otkupu obveznica vrijednih 750 milijardi eura od strane Europske središnje banke nije dovoljna.
– Ovo je kriza koja pogađa cijeli EU i moramo artikulirati veliki Marshallov plan za obnovu. Činimo ogroman fiskalni napor, ali važno je da to ne bude samo na nacionalnoj razini – kaže španjolski premijer i dodaje da na pameti ima paneuropske obveznice, koje bi države članice izdavale udruženim snagama.
Ministri financija EU jučer su održali videokonferenciju, koju je vodio Zdravko Marić iz zgrade Carinske uprave u Zagrebu, ali se jučer nije očekivao dogovor o paneuropskim obveznicama nego samo o fleksibilizaciji Pakta o stabilnosti i rastu. I to “samo” je divovski korak jer prvi put u EU zemlje imaju mogućnost izbjeći pravila o deficitu i javnom dugu: mogu trošiti koliko hoće ili ko- liko nađu novca na tržištu.
Šef Eurogrupe Paolo Gentiloni, koji predsjeda skupinom ministara financija iz eurozone, najavljuje da bi dogovor o novom fiskalnom oružju u borbi protiv koronavirusa mogao biti spreman do četvrtka, kada videokonferenciju održavaju premijeri i predsjedni- ci 27 zemalja.
Tri su opcije koje se razmatraju, kaže Gentiloni: prva je da Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) dijeli kredite najpogođenijim državama, dru- ga je da taj fond ponudi ciljano likvidnost državama za ulaganja u zdravstvo, a treća su opcija korona-obveznice. Njih bi izdavao ili opet ESM, fond koji ima vrhunski kreditni rejting AAA upravo zato što iza njega stoje sve zemlje eurozone (ali koji nema neograničen kapacitet, nego sada ima mogućnost za najviše 410 milijardi eura) ili neke od europskih institucija.
Vrijednost hrvatskog kriznog proračuna procjenjuje se na 30-ak milijardi, a on uključuje dodatna jamstva, jeftine kredite, privremeni moratorij na plaćanje poreznih obveza, isplatu minimalne plaće i slično. Najviše je prijepora oko poreznih davanja. Poduzetnici ne traže odgodu plaćanja poreza nego potpunu obustavu plaćanja javnih davanja kako bi se održali na nogama.
– Gospodarstvo nije stalo, a neke industrije moraju se i dodatno napregnuti, one koje proizvode hranu i zaštitna sredstva – poručio je ministar gospodarstva Darko Horvat koji kaže da je sustav robnih rezerva gotovo pun i, bude li potrebno, stavit će se u funkciju.
Istodobno s početkom primjene prvih kriznih mjera za gospodarstvo pojačava se pritisak poduzetnika na Vladu da učini više. Tako se neovisno o interesnim organizacijama poslodavaca koje su cijelo vrijeme sudjelovale u pripremi Vladinih mjera javila i neformalna inicijativa poduzetnika preko društvenih mreža kojoj je pristupilo dvadesetak tisuća poduzetnika, vlasnika malih i mikropoduzeća koji nisu zadovoljni pristupom države.
Ministar Horvat obećava da dr- žava neće okrenuti leđa nijednom gospodarskom sektoru koji se zbog epidemije koronavirusa nađe u teškoćama. Do 15 sati jučer se 7060 poslodavaca registriralo za državnu potporu za isplatu plaća od kojih je 2680 predalo zahtjev sa svim popratnim papirima za 15.660 zaposlenih, a iz Vlade stižu pozivi tvrtkama da zadrže radnike i obećanje da nitko neće ostati bez minimalnog prihoda ako je djelatnost zastala.
Sociolog Teo Matković predlaže Vladi da postojećim nezaposlenima produlji isplatu naknade, a trebalo bi misliti i na studente koji ostaju bez poslova preko student servisa. Ministar Horvat o opskrbi kaže da prodaja i dalje raste, dnevni promet veći je 40 do 60 % i ne bi smjelo biti problema. Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore navodi da je u poljoprivredi najveći problem otkup proizvoda te zatvaranje tržnica na kojima po- sluje 1000 OPG-ova.
– Upravo pregovaramo sa Žutim klikom Hrvatske pošte kako bi njegova roba išla dostavom na adrese korisnika. Žuti klik ima najpokriveniju mrežu dostave u RH, cijena transporta je nula kuna, jedino da još uspijemo riješiti hladni pogon – kaže Jakopović. Predsjednik uprave NTL-a Martin Evačić žali se na nedostatak kamiona za opskrbu uvoznom robom, ali je situacija bolja nego prije dva-tri tjedna. Hrvoju Bujasu, jednom od vodećih u neformalnoj inicijativi Glas poduzetnika, državne mjere mirišu na pokušaj Vlade da prebaci sustav socijalne zaštite na tvrtke.
– Horvat uljepšava stvarno stanje, a sve je, nažalost, tek počelo. Kad bi ovo završilo za tri mjeseca, sutra bismo potpisali da nam ne treba potpora države, ali trajat će puno dulje – strahuje Bujas.
