Odmah na početku razgovora, vezano uz prošlotjednu vijest da je Hrvatska primljena u europski tečajni mehanizam RM2, ministra smo pitali što to točno znači te što Hrvatska u iduće dvije-tri godine mora poduzeti da bi u zadanom roku uvela euro kao i našu valutu.
>> VIDEO Ministar Marić o pomoći države poduzetnicima, uvođenju eura, dugovima bolnica...
- To je zadnja stepenica prije uvođenja eura i ulaska u eurozonu. Rekao bih i jedna od možda najvažnijih. Na njoj smo radili jako predano. Prošle godine u ovo doba slali smo pisma o našoj namjeri za ulazak u RM2, odnosno devizni tečajni mehanizam, i za blisku suradnju. No da bismo uopće došli u situaciju da možemo napisati pismo i poslati ga, i još više, da ga netko primi, a ne samo urudžbira, već ga i uzme u razmatranje, bilo je potrebno učiniti sve ono što smo radili proteklih nekoliko godina. Preduvjet za to bilo je sređivanje stanja u držanoj blagajni, u javnim financijama. Kada smo sve to učinili imali smo kredibilitet napisati to pismo u suradnji s europskim institcijama, bilo da govorimo o Europskoj komisiji, bilo da govorimo o Europskoj središnjoj banci, ali i zemljama članicama.
Mislim da smo uspješno proveli ovih godinu dana jer je tu na neki način, sportskim rječnikom rečeno, loptica bila na našoj polovini igrališta. Mi smo to uspješno napravili unatoč koroni i sve smo mjere ispunili već u prvoj polovici svibnja zajedno s pozitivnom ocjenom Europske središnje banke o stabilnosti našeg bankarskog sustava. Oslijedila je onda i ta formalna odluka. Ispred nas je sad razdoblje od minimalno dvije godine. Neke zemlje poput Slovenije, Malte i Cipra bile su oko dvije i pol godine, dok je Litva u deviznom tečajnom mehanizmu bila deset i pol godina. Sada su ispred nas formalni nominalni kriteriji, tzv. kriteriji iz Maastrichta, što je građanima koliko toliko poznato. Znači, moramo održavati stabilnost tečaja, kamatnih stopa i cijena. Ali isto tako moramo ispunjavati i fiskalne indikatore, i to da je deficit ispod tri posto, što smo i činili proteklih godina, i da javni dug, i ako je je iznad 60 posto, da se adekvatnom dinamikom smanjuje, što smo također ispunjavali - uzvartio je ministar Marić.
Voditelj razgovora, urednik Mislav Šimatović, napomenuo je potom da su dva posljednja kriterija iz Maastrichta direktno vezana za državne financije i Marićev resor te su u protkle tri godine državne fianancije sređene, pa se može čak i reći da je proračun države bio u suficitu te je javni trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u pozitivan, no dogodila se korona kriza, država je uskočila spašavajući gospodarstvo i radna mjesta pa prema rebalansu imamo 25 milijardi kuna deficit. Kako ćemo onda uslijed cijele ove situacije zadovoljiti te kriterije, upitao je ministra.
- Ova je godina specifična po svemu što ste naveli. Da sad sklonimo priču od eura, nevezano s tim, prvu polovicu godine bili smo predsjedavajući Vijećem Europske unije i između ostalog na našu inicijativu, ali su to podržale sve zemlje i Europska komisija, za ovu godinu fiskalni kriteriji na neki način nisu prioritet. Dakle, došlo je do privremene suspenzije fiskalnih kriterija jer sve zemlje EU jer se globalno svi suočavaju s istovjetnim problemima. A to je da uslijed korone, dobrim dijelom i zbog zatvaranja gospodarstava, sve će zemlje zabilježiti značajan pad gospodarske aktivnosti što će se neminovno odraziti i na prihodovnu stranu proračuna. U isto vrijeme, mi kao i sve ostale zemlje, imali smo veliku potrebu za rashodima, da se daju potpore za gospodarstvo, očuvanje radnih mjesta... - kazao je Marić na što je večernjakov urednik podsjetio da su te zemlje već u eurozoni.
- Tako je, međutim, mi već za iduću godinu, nakon što se naravno najprije konstituiraju Sabor i Vlada, i nakon ljetne stanke, počet ćemo raditi na proračunu za iduću godinu. I ono što smo već zacrtali u svojim okvirima i planovima jest da će već iduće godine proračun biti ponovno unutar kriterija iz Maastrichta, i putanja javnog duga odgovarat će upravo tim kriterijama. To je ono što nam je namjera ne samo zbog eurozone. Jer što zapravo znače uravnotežene javne financije? To znači da nemate potrebu za dodatnim zaduživanjima i plaćanjima visokih kamata. Jer kada imate deficite i rastući javni dug onda vam je i rejting niži, onda su vam i kamate više, pa onda i vi kao država, i svi mi kao porezni obveznici, pa i poduzetnici, a onda i građani ponaosob, plaćajmo više kamate - odgovorio je ministar.
Na pitanje ostaje li pri ovom rebalansu proračuan kakav je već donesen ili računat na to da će biti još jedan. Marić je kazao:
- Moguće je da će se dogoditi još jedan rebalans proračuna, čisto ako ništa možda i zbog organizacijske prilagodbe, u smislu funkcioniranja Vlade. Iako u ovom trenutku to nije presudno. Dobro ste rekli, 25 milijardi kao posljedica pada prihoda. Mi smo onaj prvi val svih mjera koje smo stavili u funkciju za gospodarstvo, za očuvanje radnih mjesta i likvidnost, a do dana današnjeg od početka izbijanja krize, pri čemu govorim o iznosu od sedam milijardi kuna, i najveći dio toga otišao je za potpore očuvanju radnih mjesta, za isplatu dijela plaća, međutim, ne možemo zanemariti pojačane rashode za zdravstvo, nabavu respiratora, maskica, dezinficijensa i slično. Sve ono što je bilo na neki način pod prizmom COVIDA, ali smo u isto vrijeme našli i neke uštede. Do kraja godine postoje neke stvari koje smo u međuvremenu nastavili u smislu isplate potpora, bilo mjera koje se tiču skraćenkog radnog vremena. One kao takve u rebalansu nisu bile predviđene, no vidjet ćemo koliki će biti manevarski prostor i mogućnost da unutar naših preraspodjela osiguramo ta sredstva. Ono što je najvažnije, nikada neku mjeru ne bismo stavili u funkciju ako iza nje ne stojimo, a naravno da stojimo. Tako da što se tiče funkcioniranja proračuna, unatoč svim ovim izazovima, a zaista ih je puno, i dalje stojimo pri tom rebalansu koji smo rekli od 25 milijardi kuna. S jedne strane, ovist će potrebama za dodatnim rashodima, poglavito za mjerama potpore gospodarstvu, a s druge strane, sve ovisi i o prihodovnoj strani proračuna.
Potom je pred ministra stiglo pitanje koliko mjesečno nedostaje novca u državnom proračunu za normalno funkcioniranje države.
- U prosjeku su najveća stavka u državnom proračunu - mirovine. To je mejsečno tri i pol milijarde, plaće su oko dvije i pol milijarde. Kada dodate dječije doplatke, naknade za nezaposlene, porodiljne naknade, našu uplatu u proračun EU, i neke druge stavke, dođemo negdje na sedam i pol do osam milijardi kuna iz državnog proračuna. Kao nekakva standardna proračunska unutarmjesečna potrošnja. S druge strane, prihodovna strana proračuna znamo to već, u prvim mjesecima korone, posebno kada je došlo do zaključavanja gospodarstva, to je bilo značajno manje u odnosu na isto razdoblje lani. Tako da se tu otvorila rupa ili deficit. Sad su ljetni mjeseci, prihodi jesu nešto bolji, međutim znamo da je ovo vrhnac u smislu nekog ciklusa unutar godine i pratimo što se događa s fiskaliziranim računima, da vidimo neke trendove koji i dalje pokazuju da smo, primjerice, u odnosu na lipanj prošle godine, ovaj lipanj zatvorili s minusom od 16,5 posto vrijednosti fiskaliziranih računa - odgovorio je Marić.
Zanimalo nas je vidi li se pritom i kako stoji turizam i kakav je trend za ovaj mjesec.
- Fokusirajmo se na dvije najvažnije kategorije, a to su trgovina, koja za prošli mjesec pokazuje pad između 4-5 posto, i turizam, koji je prošli mejsec bio u minusu negdje 53 posto. Trend u ovom mjesecu za turizam je nešto bolji, minus je malo manji, negdje oko 45 posto. Važno je i koje dane uspoređujemo jer petak i subota su najbolji dani po pitanju fiskalizacije, a nadjelja je najlošija, pa kada to uprosječite trgovina na malo danas je u minusu negdje oko osam posto, a turizam 45 posto. To je samo za srpanj. I to je bilo za očekivati. Ali sad sve ovo što imamo proteklih nekoliko dana kada nam raste broj oboljelih od korone, a znamo da smo nekoliko tjedana praktički bili korona-free zemlja, kao cijela zemlja, a ne samo pojedine županije i regije, e to sad ima određene reperkusije na turizam. Koliko sad vidim sjeverni dio Jadrana, od Istre preko Kvarena, situacija je koliko toliko dobra, no južnije, dubrovačko primorje, što je destinacija vezana uz avioprijevoz, tamo je turizam smanjen - pojasnio je ministar Marić. .
Uslijedilo je pitanje o tome koliko će ove godine biti otpisano poreznih davanja.
- Do 20. lipnjaj je trajala mjera. S ponedjeljkom 20, srpnja porezni su obveznici u obvezi podnijeti PDV obrasce, što je bilo planirano. I od trenutka od kada ste podnijeli zahtjev do sada je odobreno nešto preko 90 tisuća zahtjeva. Znači, 90 tisuća poreznih obveznika je zatražilo odgodu, a onda posljednično, ovisno o kriterijima, potpuni ili djelomični otpis, ili obročnu otplatu. Ukupni zahtejv je do sada 5,3 milijarde kuna od tih više od 90 tisuća poduzetnika, odnosno poreznih obevznika. Od tih 90 tisuća njih 80 tisuća podnijelo za zahtjev za odgodu u prvih 20 dana od kada je došlo do zaključavanja gospodarstva. odnosno od kada su te mjere stupile na snagu. Znači, govorimo do prve polovice travnja, ali su neki podnosili i dalje. Za većinu njih će se mjere odnositi za cijelo razdoblje travnja, svibnja i lipnja ali paraktički mogućnost odgode, otpisa ide od onog trenutka kada ste podnijeli zahtjev. Kada sad podnesu PDV obrasce za lipanj mi ćemo imati punu sliku i Porezna uprava će ponovno uložiti velike napore da idući tjedan odmah napravimo tu analizu jer se gleda travanj, svibanj i lipanj u odnosu na to isto razdoblje godinu prije. Ako vam je pad prihoda veći od 50 posto onda ulazite u onu kategoriju da vam se porezi otpisuju, ako ste imali godišnji promet manji od sedam i pol milijuna kuna ili djelomično, ovisno o padu prihoda ako ste veći. Naravno, oni porezni prihodi koje smo rekli, ne PDV, ne trošarine, ne carine, nego izravni porezi, dohodak i dobit. Ako se s padom prihoda manjim od 50 posto, onda ste se kvalificirali za bezkamatnu obračnu otplatu. Nije svrha da vam Porezna uprava, kolokvijalno rečeno, u jednom trenutku skoči za vrat, nego ćete vi onda podnijeti zahtjev. Do sada je gotovo četiri tisuće zahtjeva za obračnu otplatu već podneseno. I Porezna uprava to u najkraćem mogućem roku odobrava, i to najviše dvije godine bezkamatatno. A oni kod kojih je pad manji od 20 tisuća, kod njih nema mogućnosti otpisa - rekao je Marić.
Uz konstataciju da su to moratoriji koji se odnose na protekle mjesece travanj, svibanj i lipanj, ministar je upitan hoće li biti produživanja te mjere još koji mjesec.
- Ta mjera završila je s datum 20. lipnja. Proračun se maksimalno stavio u funkciju zaštite radnih mjesta, likvidnosti, općenito gospodarstva i funkcioniranja društva, ali ne možemo zanemariti da treba nekako isplatiti i platiti mirovine, financirati zdravatsvo i sve ovo skupa. Mislim da je ovo bila jako dobra mjera koja je jako dobro i prepoznata od poreznih obveznika. E sad kada gledate mjeru odgode, odnosno otpisa poreza i kada tome dodate šest milijardi kuna do sada plaćenih izravnih potpora, a sada i ovaj nastavak za pojedine djelatnosti, kao i mjeru koja se tiče skraćenog radnog vremena, dolazimo do one treće mjere iz tog horizontalnog seta, što znači da ona vrijedi za sve jednako. A to je mjera da su se stvorili uvjeti da financijske institucije, poglavito kreditne institucije, banke, što više kreditiraju. Jer sad je bitno da ta likvidnost, u vidu povoljnih zajmova za obrtna likvidna sredstva, zaživi što je moguće više i da poduzetnici i porezni obveznici kroz ta sredstva mogu financirati svoje funkcioniranje i onda se, što je moguće prije, oporave od svih ovih posljedica - kazao je Marić na što je zatraženo da kaže koja je mogućnost države da utječe na kreditnu aktivnost banaka.
- To je jedino moguće putem naših poluga. Mi smo odmah krenuli s HABOR-om i HAMAG-om. HABOR je zaprimio preko pet tisuća zahtjeva, do sada je odobreno otprilike oko 2300. Zaista je bila velika potražnja za onim HAMAG-ovim tzv. kovid-zajmovima. Prvo smo krenuli s 25 tisuća eura, pa smo došli već i do sto tisuća. Vidjeli smo da su određeni kapaciteti HAMAG-a malo limitirani pa sad gledamo kako tu likvidnost dodatno usmjeriti prema HAMAG-u pa da nema nekog dodatnog zastoja u odobravanju tih kredita. HABOR je s druge strane odmah krenuo s tim mjerama moratorija na postojeće klijente. Sad ih je i produljio, za turizam je primjerice i do 15 mjeseci produžio moratorij, svima koji su pogođeni COVID-om na devet mjeseci. I do sada od tih programa najveći je interes za sada bio za turizam. Međutim, mi smo stavili i za neke nove programe, i za ruralni razvoj, drvoprerađivačku industriju... - uzvratio je Marić nakon čijeg je odgovora uslijedila opaska kako je 90 posto bankarskog sektora u privatnim rukama.
- Naravno, ne možemo mi nikoga prisiliti na nešto, no s druge strane komercijalnim je bankama, koliko dobro znamo, njihov osnovni posao davanje kredita, a ovdje zapravo govorimo o davanju kredita. I mislim da treba, između ostalog, i kroz ovaj javni diskurs i rasprave, slati takve vrste poruka, jednog pozitivnog pritiska da se ta kreditna aktivnost značajno pojača u odnosu na do sada. Možda se u prvom koraku fokus više stavio na te moratorije, na izravne mjere od države, no svi smo svjesni da na taj način ne možemo mi financirati do unedogled. Sad krećemo u onaj tržišni dio. No mi smo napravili programe kako da se ti uvjeti što je moguće više unaprijede u korist dužnika. Znači, da kamatne stope budu dijelom subvencionirane, da se instrumenti osiguranja pokriju kroz određena jamstva, bilo HABOR-a, bilo HAMAG-a. A u konačnici da se cijela shema tih kredita malo fleksibilinije gleda i očima regulatora. Ti je HNB također izašao u susret - rekao je Zdravko Marić.
Na kraju razgovora dotaklo se još jednog velikog problema pa se ministra pitalo postoji li realna opasnost da bolnice ostanu bez lijekova.
- Danas sam razgovarao s kolegom Berošem i on će početkom idućeg tjedna sjesti s veledrogerijama. Onda ćemo pridružiti i mi iz Ministarstva financija. Razgovore trebamo voditi. Svi smo svjesni da problem nije nastao preko noći. Ukupne obveze, znači ne samo ove dospjele, a one se kreću oko 4,4 milijarde kuna, ukupne su obveze dakle dosegnule razinu od 10 milijardi kuna sa sredinom ove godine. I ono što me posebno zabrinulo kada sam gledao podatke jest da su, ne samo dugovi lokalnih bolnica nego poglavito dugovi državnih bolnica, porasli. I to je još jedan pokazatelj da sustav nije u potpunosti održiv. Svi smo svjesni da je proteklih šest mjeseci, poglavito posljednja tri, zdravstveni sutav zaista napregnut. I nema razloga za slanjem nekih jako dramatičnih poruka jedni drugim putem javnosti, Trebamo sjesti za stol, građani su dosta bili pd stresom svih ovih tjedana i mjeseci i treba smirti te određne tenzije. Sjest će za stol, razgovarat će se i vidjet ćemo kako i na koji način možemo u kratkom roku određene stvari napraviti. Međutim, ono što ću kao ministar financija uvijek zagovarati i od čega neću odustati, i uz dužno poštovanje prema zdravstvenom sustavu i svemu onome što on korisno radi, moram reći - neophodna je i nužna njegova financijska održivost. To moramo svi sami sa sobom razjasniti jer dolaze situacije poput ovih - država je maskimalno uskočila, sve je dobro, međutim vidimo i sami da nas ti dugovi pritišću. A onda ti dugovi opet imaju svoje reperkusije i na cijene tih lijekova i na neke uvjete. Sve je to na neki način zakon spojenih posuda. i To se mora sustavno razrješavati. I razriješiti jer i u prošlosti su se pokazale situacije da je država uskakala s nekim financijskim sanacijama. Neke prijašnje Vlade kroz povećanje javnog duga, a mi smo napravili čak dva oblika mini-sanacija bez povećanja javnog duga. To je bio samo jedan mali kratkrotrajni efekt na smanjenje ukupnih obveza, ali vrlo brzo te obveze počnu opet rasti - uzvratio je znakovito Marić na kraju razgovora.
Prošli izbori sada se može govoriti i istina.