Budući da Nacionalni program za ruralni razvoj do 2020. godine još uvijek nije donesen zbog zakašnjele uredbe Europskog parlamenta i Vijeća, mjere ruralnog razvoja se ne mogu financirati iz Europskog fonda za ruralni razvoj, ruralni razvoj će se i ove godine financirati iz nacionalnog proračuna. Dok je tijekom saborske rasprave o Zakonu o poticanju poljoprivrede i ruralnog razvoja zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol zastupnicima objašnjavala da Nacionalni program nije mogao biti prihvaćen u Europskoj komisiji jer je Europski parlament potrebnu uredbu donio tek krajem 2013. umjesto prošloga ljeta, oporba je uzvraćala da Vlada nije dobro napisala taj program.
- Budući program još uvijek nije donesen, mjere ruralnog razvoja se ne mogu financirati iz Europskog fonda za ruralni razvoj, a kako bismo našim poljoprivrednim proizvođačima osigurali kontinuitet potpora za čitav set mjera kao što je ekološka, integrirana proizvodnja, potpora težim uvjetima gospodarenja prišli smo izmjeni zakona i pripremi podzakonskih akata – objasnila je Španjol. HDZ-ovom Ivanu Šukeru nije bilo jasno gdje Vlada planira pronaći sredstva za ruralni razvoj s obzirom da se radi o velikom iznosu od 287 milijuna kuna i da je proračun poljoprivrede ovim rebalansom smanjen za značajniji iznos. Zamjenica ministra objasnila mu je da se potpore isplaćuju iduće godine, a ne iz ovogodišnjeg proračuna. SDP-ov Mario Moharić podsjetio je da je Hrvatska u pristupnim pregovorima za naše poljoprivrednike osigurala omotnicu u ukupnom iznosu nešto većem od 700 milijuna eura godišnje od čega 373 milijuna za izravna plaćanja i 333 milijuna za ruralni razvoj.
Marasović: Hrvatska je u ledini, neobrađena
- U Hrvatskoj je tijekom 2012. godine u integriranu poljoprivrednu proizvodnju bilo uključeno 120 proizvođača, dok je u ekološku poljoprivrednu proizvodnju iste godine bilo uključeno 1528 proizvođača. Bez izmjene Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju ovi bi proizvođači ostali bez potpore ruralnog razvoja, a isti bi trebali biti putokaz drugim poljoprivrednicima radi usmjeravanja svoje proizvodnje zahtjevima suvremenog kupca u bogatijim, zapadnoeuropskim zemljama – objasnio je Moharić. HDZ-ov Josip Đakić zamjerio je Mohariću jer nije spomenuo da je "Europska komisija odbila naš Nacionalni program ruralnog razvoja i da je 270 stranica iskrižano tako da korištenje sredstava za 2014. zamjenjuje se ovim zakonom".
- Treba bez obzira iz koje političke opcije dolazimo saslušati primjedbe i prijedloge jer više ljudi je sigurno pametnije nego samo jedni koji misle da su pametni, a Europska komisija je ocijenila da 270 stranica Nacionalnog programa nije u funkciji i da ne može biti prihvaćeno od Europske komisije – prigovorio je Đakić te dodao kako je to propust koji se nije smio dogoditi pa se zato moraju koristiti nacionalna sredstva kojih nemamo. Njegov stranački kolega Dujomir Marasović vladajućima je zamjerio loš tretman poljoprivrede.
- Ma što ste vi ovdje govorili o poljoprivredi i ruralnom razvoju? Ako mi dopustite, ovo je neka kamilica, slatke riječi, ništa vas nisam razumio. Hrvatska je u ledini, neobrađena. Što je ova Vlada u protekle dvije i više godina napravila da se 100.000 radnih mjesta otvori recimo u poljoprivredi? Što je napravila da se povećaju obradive površine? Gdje su poljoprivredne kulture? O čemu vi govorite? - pitao je Marasović vladajuće te ih pozvao da promijene politiku jer su poljoprivrednici na koljenima, a selo pred slomom.
- Poljoprivredu ste bacili na koljena, uništena je onoliko koliko nikad nije bila uništena! Dajte promijenite politiku. Vodite politiku kao u zdravstvu, uzimate novac, a vidite da propada zdravstvo. Ovo je posljednji trenutak da shvatite da su turizam i poljoprivreda hrvatske komparativne prednosti. To su jedine grane u kojima možemo u jednoj godini, u istoj sezoni, okrenuti stvari na bolje i na gore, kao što vi činite. Ništa drugo ne možemo u godinu dana okrenuti. Možemo u poljoprivredi, a vi to ne želite – kritizirao je Marasović. HDZ-ov Goran Marić rekao je da ovaj zakon zamišlja jedno, a rebalans proračuna s kojim dolazi 400 milijuna kuna manje kapitalnih ulaganja u poljoprivredu drugo.
"Branitelji su na burzi, kredit se ne vraća"
- Jedno je na riječima, a negativno na djelu. Godinama potičemo poljoprivredu, a uvoz je sve veći. Poticaji se daju, a proizvodi se bacaju. Sijeku se voćnjaci, krumpiri se bacaju, mlijeko se prolijeva, ne znam što već sve ne. Je li to normalno? Nije. Što je s analizom? Što Hrvatskoj treba od poljoprivrede? Koje kulture trebaju? Koju kulturu ćemo poticati, koju možda nećemo? Koju kulturu u kojoj mjeri treba poticati, koju u višoj mjeri treba poticati? Takve analize nema – zamjerio je Marić te dodao da mi potičemo posjed, a ne proizvodnju, što nije dobro. HNS-ov Srđan Gjurković rekao je da su se poticaji dosad dijelili bez ikakvog programa, " bez jasnih razvojnih vizija i osiguravanja mogućnosti poljoprivrednicima, poljoprivrednim gospodarstvima da imaju dodanu vrijednost, nego je to bilo jedno čisto socijalna kategorija".
- Mi smo izgubili preko čini mi se 40.000 obiteljskih gospodarstava koji su se bavili proizvodnjom mlijeka i to od 2000. godina, pa bih ja pitao što se do tada radilo, zašto se tada nije reagiralo na pravi način nego se i dalje ne samo poticalo nego se i stimuliralo da uzimaju kredite ali se nije pratilo na koji način se ti krediti koriste. Ti krediti nisu išli u proizvodnju. Ti su se krediti koristili na potpuno drugu namjenu i ljude se tada zavelo, zavelo se na krivi način. Mi danas dobrim dijelom imamo probleme i zato ova Vlada i Ministarstvo poljoprivrede sve to okreće u pravom smjeru, ali za to treba vremena – objasnio je Gjurković. HDZ-ov Franjo Lucić odgovorio mu je da su vladajući uništili poljoprivrednu proizvodnju.
- Govorim vam to sa razlogom jer dolazim iz Požeško-slavonske županije gdje su nam poljoprivrednici uništeni. Naša mesna industrija ima pojačan izvoz govedine, uzimaju 15 ljudi. Ljudi su masovno dali na klanje i poklali krave, nema više gospodarstava. I sve ono što smo i poticali kroz kredite, kroz traktore oni su danas osuđeni na propast. Oni ne mogu egzistirati. Sutra im dolazi banka plijeniti imovinu. Nemaju nikakvih primanja, nije se smjelo tako drastično ići ka smanjenju u poljoprivredi – tvrdi Lucić. SDP-ov Zdravko Ronko rekao je da bi danas u Hrvatskoj bilo daleko bolje da su sredstva koja su davana kao poticaji bila bolje iskorištena. - Vi osobno ste uzeli kredit 12 milijuna za zapošljavanje branitelja. Dobili ste poticaj od Ministarstva gospodarstva, Ministarstva branitelja Požeško-slavonske županije. I što se desilo? Branitelji su na burzi, kredit se ne vraća, firmu ste odveli u stečaj, novci su završili u nekretninskom biznisu u Srimi i nitko vas ništa ne pita ni di su poticaji, ni di su sredstva, ni ništa – rekao je Ronko Luciću.
- Svaka izgovorena riječ laž, laž i laž. Vi replicirate meni na osobnoj razini, ne replicirate na razini ruralnog razvoja i sram vas može biti. Jer vaše laži su prepoznate davno u Požeško-slavonskoj županiji. Prema tome, o tvrtki koju vi spominjete, pa poduzmite, tužite ju, kaznenu prijavu podnesite kada je to tako kako vi govorite. Lažete, jer je prošlo već pet godina a ništa niste poduzeli. Pa u pravnoj državi pogledajte što se radi, zatvara se premijer, zatvaraju se svi, pa zatvorite i tu tvrtku i te ljude koji su odgovorni ako vi tvrdite da je to istina, a tvrtka će vratiti prodajom nekretnina taj kredit, nemojte mislim da neće jer ima veliku vrijednost a danas još uvijek radi 140 od 230 ljudi. Sram vas može biti – odgovorio je Lucić Ronku. Laburistica Nansi Tireli kao rješenje za financijske probleme poljoprivrednika vidi predstečajne nagodbe kroz koje bi se sačuvala proizvodnja.
>> 'Sadašnjoj vlasti poljoprivreda nije strateška grana'
